• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Dojenje – najbolji početak

Dojenje je najprirodniji i najbolji način hranjenja novorođenčeta do minimalno 6 mjeseci starosti, a ako majci i djetetu odgovara, uz dohranu i duže. S dojenjem bi trebalo početi unutar jednog sata od rođenja. 

Majčino mlijeko sadržava ugljikohidrate, masti i bjelančevine, te sve potrebne vitamine i minerale u savršenom omjeru koje je potrebno novorođenčetu za usklađen rast i razvoj. Zbog savršenog nutritivnog sastava, za vrijeme dojenja nije potrebno djetetu davati dodatne količine vode ili neke druge tekućine. Bitno je napomenuti kako nema adekvatne zamijene za majčino mlijeko. I u najboljoj umjetnoj hrani (dojenačkim formulama) nedostaju imunološka tijela, protektivni i neurofilaktički faktori.

Majčino mlijeko ima vrlo veliko značenje u stjecanju imunološkog sustava. Veća je otpornost prema bakterijama i virusima, manja sklonost alergijama, veća je zaštita od upalnih procesa, te pomaže pri razvitku primarne crijevne bakterijske mikroflore novorođenčeta.

Dojenje je također način povezivanja majke i djeteta, stjecanje međusobnog povjerenja, razvijanje osjećaja sigurnosti i općenito je vrlo koristan za psihološki razvoj djeteta.

Osim djeteta, veliku korist od dojenja ima i majka. Ono joj pruža psihofizičko zadovoljstvo, ima manju mogućnost obolijevanja od raka maternice i dojke, brži je gubitak kilograma nakupljenih tijekom trudnoće nego kod majki koje ne doje.

Kako bi mlijeko dojilje bio što boljeg nutritivnog sastava, potrebno je obratiti pažnju i na prehranu.

Nakon trudnoće i poroda, ne preporuča se majci odlazak na bilo kakvu vrstu dijete. Kalorijski unos trebao bi biti oko 500 kcal veći nego kod žene koja ne doji (U cijelom danu to može biti npr. 2 jaja i 100 g peciva). Za sve vrijeme dok doji, majka mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu, koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti. Majka koja doji treba se hraniti pravilno, jesti tri glavna obroka i zdrave međuobroke kako bi mlijeko imalo sve potrebne nutritivne tvari za dojenče. Povećana je potreba za unosom bjelančevina, kalcija, željeza i vitamina općenito.

Općenito, nema striktnih zabrana za određenu hranu koja se ne smije konzumirati za vrijeme dojenja, međutim, bilo bi poželjno izbjegavati povećan unos pikantnih začina, luka, češnjaka i naravno alkohola koji mogu utjecati na nutritivni sastav i okus mlijeka, te izazvati odbojnost dojenčeta.

Ako u obitelji postoji sklonost prema alergijama na određene vrste namirnica takvu hranu bi također trebalo izbjegavati ili barem pratiti ponašanje djeteta nakon konzumiranja takvih namirnica. Savjetuje se vođenje dnevnika prehrane i ponašanje dojenčeta kako bi se utvrdilo postoje li namirnice smetaju djetetu, izazivaju alergiju ili kolike.

Dojenje je vrlo jednostavno, higijenski sigurno, a ujedno i najpraktičnije, budući da ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu i pribor i može izvesti na bilo kojem mjestu. Potrebno je samo da mjesto dojenja bude što mirnije, tiše i ugodnije za majku i dijete (iako je dojenje u javnosti i pred drugima normalna pojava).

Od velike je važnosti podrška i razumijevanje okoline za majku koja doji i treba ju podupirati u tome budući da podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da samo 40% majki doji svoje dijete prvih 6 mjeseci. U Hrvatskoj, prema istraživanju za UNICEF iz 1998. godine, postotak majki koje svoju djecu hrane isključivo majčinim mlijekom do navršenih 6 mjeseci starosti je tek 19%. Noviji podaci dobiveni na temelju prikupljenih podataka iz pedijatrijskih ambulanti su da 25% majki doji svoje dijete do navršenih 6 mjeseci starosti bez davanje dohrane.

Kako bi se osvijestila velika važnost dojenja i utjecaj dojenja na zdravlje djeteta u kasnijoj dobi, Savjetovalište za pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost u Centaru za promicanje zdravlja „Živjeti zdravo“ u Rockefellerovoj 12 nudi ponedjeljkom 11:00 – 15:00 te srijedom 15:00 – 18:00 sati besplatne savjete u vezi pravilne prehrane.

Ako vas zanima neki od slijedećih pitanja, obratite nam se sa povjerenjem:

  • Kako se nositi s jutarnjom mučninom, zatvorom, anemijom, mogućim problemima sa prehranom u trudnoći?
  • Koju hranu treba izbjegavati tijekom trudnoće, a koju više uvesti?
  • Koji su dodaci prehrani bitni za zdravlje trudnice i još nerođenog djeteta?
  • Kako se nositi s grčevima i odbijanjem majčinog mlijeka kod dojenčadi?
  • Kako pospješiti dojenje, a koju hranu dati djetetu uz dojenje ili nakon dojenja?
  • Nadohrana djeteta – kako i koju hranu uvesti u prehranu djeteta i kada?
Recenzirano: 21. kolovoza 2014
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 16. prosinca 2016.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Andrea Adanić, mag. nutricionist