• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Iznenadna srčana smrt

Iznenadna srčana smrt je jedan od čestih uzroka smrti u razvijenom svijetu.

Pojam iznenadne srčane smrti (ISS) koristi se nekoliko stoljeća, te se tijekom vremena mijenjala definicija ISS nastojeći ga što bolje definirati.
Iznenadna srčana smrt (eng. sudden cardiac death, SCD) je nagla, neočekivana smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije. Po definiciji, smrt nastupa unutar jednog sata od početka simptoma, ali se najčešće to događa već nakon nekoliko minuta. Iznenadna srčana smrt može nastupiti kod osobe koja ima poznatu srčanu bolest ili kao prvi događaj bez prethodno poznate srčane bolesti. U riziku od iznenadne srčane smrti su gotovo sve osobe sa srčanim bolestima, ali najvažnije su: koronarna bolest srca, kardiomiopatije i zatajenje srca.

Neposredni uzrok iznenadnoga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija odnosno akutni infarkt miokarda bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati iznenadnoj smrti osobe s prividno zdravim srcem. Primjer za potonje jest i iznenadna smrt u športaša, kako profesionalnih tako i rekreativnih.

Zbog same prirode nastanka ISS, različitih metodologija bilježenja uzroka smrti (mnoge smrti koje zadovoljavaju kriterije za ISS su pripisane osnovnoj bolesti srca poput koronarne bolesti ili kardiomiopatije), ne postoje pouzdani epidemiološki podaci o učestalosti, već se podaci temelje na procjenama na temelju pojedinih istraživanja te na rutinskim podacima mortaliteta na osnovu kojih se procjenjuju i ISS, kako u svijetu, tako u Europi i kod nas.

Tako je prema nekim procjenama ISS odgovorna za polovicu svih smrti od srčanih bolesti (Sudden cardiac death, Boston Scientific Corporation, April 2008, Zipes DP. Sudden Cardiac Death. Circulation 1998;98(21)).
Prema rezultatima više studija provedenih u Europi, učestalost ISS se kreće od 0,36-1,28 na tisuću osoba godišnje (Priori SG, Aliot E, Blomstrom-Lundquist C, et al. Task Force on Sudden Cardiac Death, ESC. Europace 2002;4(1)). Na temelju te procjene u europskoj populaciji od 730.000.000, broj ISS iznosio bi između 262.000 do 934.000 smrtnih slučajeva godišnje.

Učestalost iznenadne srčane smrti u SAD-u također je nejasna. Procjene u proteklih 30 godina kreću se u rasponu od 180.000 do preko 450.000 slučajeva ISS godišnje ( 0,6 – 1,5 na tisuću), prema objavljenoj meta-analizi stručnjaka okupljenih u US-based Sudden Cardiac Arrest Thought Leadership Alliance’s. Više procjene ISS dobivene su na temelju podataka koji uključuju sve umrle zbog bolesti srca, bilo da su umrli van bolnice ili u bolnici. Novije prospektivne studije ukazuju da procijenjena incidencija ISS u SAD-u iznosi oko 0.55 na tisuću osoba. Novije prospektivne studije ukazuju na nešto nižu incidenciju, dok retrospektivne studije imaju tendenciju precijeniti incidenciju. Bazirajući se na procjeni incidencije od 0,55/1000, globalna incidencija iznosi 3,7 milijuna smrti godišnje, ili približno 6% svih smrti (Mehra R. Global public health problem of sudden cardiac death. Journal of Electrocardiology, Vol 40, 6, Suppl 1, 2007).

Procjene ISS kreću se u dosta širokom rasponu, zbog korištenja različitih metodologija i definicija. Naime, u nekim istraživanjima se prate samo uzroci zbog koronarne bolesti, ili samo vanbolničke smrti i sl.

Tako i u RH možemo samo procijeniti broj smrti zbog ISS, služeći se pritom različitim metodologijama.
• Ako procjenjujemo ISS kao 50% svih umrlih od srčanih bolesti služeći se rutinskom mortalitetnom statistikom, onda to iznosi 8.500-9.000 smrti godišnje u RH zadnjih nekoliko godina.
• Ako procjenjujemo ISS prema europskim prospektivnim studijama incidencije (0,36-1,28 na 1000 osoba godišnje), onda bi kod nas učestalost iznosila od 1.500-5.500 godišnje
• Bazirajući se na procjeni incidencije od 0,55/1000, kod nas bi učestalost bila 2.400 slučajeva ISS

Dakle, broj slučajeva ISS ovisi o metodologiji koja se koristi u procjeni i samoj definiciji bolesti. S obzirom da Hrvatska u odnosu na zapadnoeuropske zemlje u kojima su provedene spomenute studije ima veće opterećenje srčanim bolestima (mjereno službenim podacima o smrtnosti), za očekivati je i veću učestalost ISS. Stoga smatram da je pravilnije uzeti procjenu učestalosti ISS prema mortalitetu, iako neka istraživanja ukazuju na to da takva metodologija ima sklonost precijeniti broj ISS.

Ne postoje podaci u RH koliki je postotak preživljavanja, jer nisu rađene studije, ali se vjerojatno uklapamo u svjetske statistike, što znači manje od 10%.

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 10. prosinca 2016.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Prim. Verica Kralj, dr.med.