• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

23. srpnja 2014.
Off

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je virusna bolest koja se na čovjeka može prenijeti ubodom zaraženog krpelja. Rasprostranjena je širom Europe i Azije. Poznata su dva tipa bolesti. Azijski tip (dalekoistočni, istočni, ruski proljetno-ljetni encephalitis) je teži, često s visokom smrtnošću, dok se u Europi, pa tako i u Hrvatskoj pojavljuje srednjoeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa koji ima blaži tijek.

Uzročnik krpeljnog meningoencefalitisa je virus iz roda Flavivirusa. Prenosioc virusa je krpelj, u našim krajevima je to šumski krpelj Ixodes ricinus. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama (mali šumski glodavci, jež, krtica, ptice…), a zarazu mogu svojim ubodom prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu – najizloženiji su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, kamperi, izletnici, turisti).

Bolest ima sezonski karakter jer je zbog načina prijenosa u ovisnosti od aktivnosti krpelja – pojavljuje se u toplije godišnje doba, od proljeća do jeseni. Pojavljivanje bolesti ovisno je i o prirodnom staništu prenosioca-krpelja i životinja na kojima se on zarazi, pa se pojavljuju samo na određenim područjima. U našoj zemlji najznačajnija prirodna žarišta nalaze se u sjevernoj i sjevernozapadnoj Hrvatskoj. Godišnje se u Hrvatskoj registrira 20 – 50 oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa.

SIMPTOMI I TIJEK BOLESTI

Nemaju svi zaraženi izražene simptome zaraze. Ako se bolest razvije ima dvije faze. U prvoj fazi slična je gripi, traje oko tjedan dana, a očituje se povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, klonulošću, bolovima u mišićima. Prvi simptomi bolesti najčešće se javljaju 7-14 dana (2-32 dana) nakon uboda zaraženog krpelja.
Kod manjeg broja bolesnika bolest napreduje u drugu fazu s ponovnim porastom temperature i znakovima zahvaćenosti živčanog sustava: upalom moždanih ovojnica (jaka glavobolja, kočenje vrata, mučnina, povraćanje), a može doći i do upale mozga s poremećajem svijesti, pospanošću, oštećenjima (paralizom) živaca, tremorom. Kod najvećeg broja bolesnika bolest ima blagi tijek. Samo se u rijetkim slučajevima javljaju teži oblici s paralizom mišića ramenog pojasa, ruku i disanja. Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici.

PREVENCIJA I SAVJETI ZA ZAŠTITU

Opće mjere zaštite od krpelja:
1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele), hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje, primijenite repelente (sredstva za odbijanje krpelja).
2. Pregledajte tijekom boravka u prirodi i nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili
3. Odmah odstranite krpelja ako ga primijetite na tijelu ili odjeći.

Cijepljenje:
Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji i mogućnost zaštite cijepljenjem. Cijepljenje se provodi u tri doze (druga doza daje 1-3 mjeseca nakon prve, a treća 9-12 mjeseci nakon druge). Kako bi se održala razina zaštite, potrebno je docjepljivanje svakih 3-5 godina.

Ne cijepi se nakon ugriza krpelja(!), nego prije planiranog boravka u prirodi.
Da bi se postigla zaštita prije sezonske aktivnosti krpelja, preporuča se cijepljenje započeti u zimskim mjesecima.

Cijepljenje se preporučuje osobama koje profesionalno ili rekreativno borave u prirodi (šumski radnici, šumari, vojnici, izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti).

O cijepljenju se posavjetujte s liječnikom epidemiologom u Zavodu za javno zdravstvo u Vašoj županiji, Gradu Zagrebu, odnosno Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

 

 

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 29. svibnja 2015.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
HZJZ, Služba za epidemiologiju