• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Lyme borelioza

krpelji-hzjzUzročnik Lyme borelioze je bakterija Borelia burgdorferi. Prenosilac bolesti u Europi, pa tako i kod nas, je ššumski krpelj Ixodes ricinus. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na ššumskim žživotinjama (mali ššumski glodavci, ježž, krtica, ptice…), a zarazu mogu svojim ubodom prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovom prirodnom okoliššu – najizložženiji su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žžariššta krpelja (ššumari, ššumski radnici, vojnici, planinari, lovci, kamperi, izletnici, turisti).

Lyme borelioza je među najčeššćim bolestima koje prenose krpelji na sjevernoj hemisferi Zemlje. Pojavljivanje bolesti ovisno je i o prirodnom stanišštu prenosioca-krpelja i žživotinja na kojima se on zarazi, pa se pojavljuju samo na određenim područjima. U Hrvatskoj se prirodna žžariššta nalaze uglavnom u kontinentalnom dijelu, najčeššće iznad 45 paralele sjeverne šširine – područje između Save i Drave. Godiššnje se u Hrvatskoj registrira oko 250-350 oboljelih od Lyme borelioze.

SIMPTOMI I TIJEK

Lyme borelioza ima tri klinička stadija bolesti. Kod većine oboljelih bolest počinje kožžnim crvenilom na mjestu uboda krpelja (prvi stadij) – tzv. migrirajući eritem – na mjestu uboda krpelja nastaje prstenasto crvenilo koje se postepeno šširi u okolicu, a sredina postaje sve blijeđa. Ta kožžna promjena obično ne boli, no možže biti popraćena svrbežžom, bolovima i pečenjem, a uz to se mogu pojaviti i opći znakovi zarazne bolesti: poviššena temperatura, glavobolja, malaksalost, umor, bolovi u miššićima i zglobovima i povećani limfni čvorovi. Nakon nekoliko tjedana u većine kožžne promjene nestaju, ali bakterija ne nestaje iz organizma.
Prvi simptomi bolesti najčeššće se javljaju 7-14 dana (2-32 dana) nakon uboda zaražženog krpelja.
Ako se ne liječi, bolest napreduje u drugi stadiji s različitim upalnim stanjima zglobova, srca i žživčanog sustava. U trećem stadiju razvijaju se kronične atrofične promjene kožže, zglobova i žživčanog sustava. (KRONIČNA I PERZISTENTNA INFEKCIJA).
Liječenje se provodi antibioticima. Liječenje treba započeti ššto ranije – u ranom stadiju – da bi se spriječio razvoj kroničnih promjena i komplikacija (reumatološških, srčanih, neurološških i kožžnih).

PREVENCIJA I SAVJETI ZA ZAŠŠTITU

Opće mjere zašštite od krpelja:
1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele), hodajte obilježženim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležžanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje, primijenite repelente (sredstva za odbijanje krpelja).
2. Pregledajte tijekom boravka u prirodi i nakon povratka iz prirode imate li na kožži ili odjeći krpelja kako biste ga ššto prije odstranili
3. Odmah odstranite krpelja ako ga primijetite na tijelu ili odjeći.

Erlihioza

Erlihioza je akutna zarazna bolest koju uzrokuje mikroorganizam iz porodice Rikettsiaceae, rod Ehrlichia. Prvi put je opisana 1987.godine. Uzrokuje bolest kod ljudi i kod žživotinja (pas). Prenosi se ubodom zaražženim krpeljom. Erlichia Chaffeensis uzročnik je humane monocitne erlihioze – HME , a Anaplasma Phagocytophila i Erlichia Ewingii uzrokuju humanu granulocitnu erlihiozu.

Erlihioza se razvija 7 do 10 dana nakon uboda krpelja i očituje se nespecifičnim znakovima infektivne bolesti: poviššena temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u miššićima i zglobovima, umor, mučnina, povraćanje, promjene na kožži u vidu ružžičastog osipa. U težžim slučajevima dolazi do upale središnjeg žživčanog sustava, ošštećenja bubrega i potešškoća s disanjem. Kod nekih zaražženih uopće se ne pojave znakovi bolest, ili su oni vrlo blagi. Liječi se antimikrobnim lijekovima. Preventivne mjere sastoje se od općih mjera zašštite od krpelja.

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 4. siječnja 2017.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
HZJZ, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, prim.dr.sc. Bernard Kaić, dr.med., Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., Iva Pem Novosel, dr.med.