• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Međunarodni dan sklerodermije

Sistemska skleroza (sklerodermija) je kronična multisistemska bolest nepoznate etiologije obilježena upalnim, krvožilnim i fibroznim promjenama kože i unutarnjih organskih sustava. Uzrok i način nastanka još nisu u cijelosti razjašnjeni i poznati, ali prevladava mišljenje da se radi o autoimunim zbivanjima, odnosno o autoagresivnim procesima u kojima organizam stvara antitijela protiv vlastitog tkiva.

Bolest je rijetka, s pojavom od tri do dvanaest slučajeva na milijun stanovnika, a tri do pet puta češće obolijevaju žene.
U Hrvatskoj se podaci o oboljelima od sklerodermije sustavno prate u Registru osoba s invaliditetom, za one osobe kod kojih je utvrđen invaliditet zbog te bolesti. U Registru su zabilježeni podaci za 129 osoba s sistemnom sklerozom (M34- MKB10 šifra) s 4,6x većom učestalošću kod žena. Prognoza bolesti je često nepovoljna. Skleroza kože najčešće počinje na prstima ruku te na licu. Javljaju se bolni grčevi prstiju šaka koje postaju plavičaste -akrocijanoza, takozvani prsti madone,- sklerodaktilija. U početku je koža crvenkasta, natečena, a kasnije dolazi do otvrdnuća pa se ne može odizati u nabore. Drugi simptom je teško pokretanje prstiju uz oteklinu i bol.

Kod oboljelih pacijenata dolazi do gomilanja vezivnog tkiva, pojave otvrdnuća, a koža postaje zategnuta i ne može se borati. Bolest najčešće napada dermis (lokalni oblik: scleroderma circumscripta, morphea) – gdje dolazi do skleroziranja tkiva u ograničenim pločama, kada koža dobiva boju slonove kosti uokvirene ljubičastim krugovima. Koža je bolna, otečena i gubi svoja elastična svojstva.
Posljedice ovog oblika sklerodermije estetske su i funkcionalne, a teži oblici dovode do ograničavanja pokretljivosti.

Teži progresivni oblik bolesti obično počinje na prstima ruku gotovo istovremeno zahvačajući i lice, a s vremenom se može proširiti na čitavu kožu, ali i zahvatiti unutarnje organe (jednjak, bubrege, pluća, crijeva).
Dijagnoza se može postaviti na temelju pregleda, a potvrđuje se uzimanjem uzorka kože za histološku analizu te specifičnim laboratorijskim pretragama.

Zbog potrebe senzibilizacije javnosti o važnosti ranih simptoma, specifičnosti rijetkih bolesti, mogućnostima liječenja, prevenciji brzog razvoja bolesti i psihosocijalnoj izoliranosti, 29. lipnja obilježava se međunarodni dan sklerodermije.
On će se i ove godine obilježiti u Hrvatskoj manifestacijama i aktivnostima u organizaciji udruga oboljelih te stručnjaka koji skrbe za ovaj vulnerabilni dio populacije.

 

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 3. kolovoza 2017.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. specijalist javnog zdravstva