• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Prevencija ovisnosti

Čovjek može biti ovisan gotovo o bilo čemu – televiziji, čokoladi, igrama na sreću, Internetu, kupovini… No kada se govori o ovisnostima, ipak se najeešće misli na ovisnosti o psihoaktivnim sredstvima – na duhan, alkohol te psihoaktivne droge. Kako je eksperimentiranje kao dio neizbježnih izazova u tijeku odrastanja karakteristika najburnijeg razdoblja ljudskog života – adolescencije, ovdje ćete moći pročitati koliko su ta ponašanja prisutna u našoj populaciji, koliko u svijetu, čime su uvjetovana i što stručnjaci preporučaju za obitelji, za škole, za prijatelje, za mlade.

Mladi i psihoaktivna sredstva

U našoj je zemlji zlouporaba psihoaktivnih droga i nadalje u porastu, a osoba koje dolaze na liječenje u sustav zdravstva ima sve više. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prikupljaju se podaci iz centara za izvanbolničko liječenje te savjetovališta za prevenciju ovisnosti kao i polikliničkih ordinacija i stacionarnih zdravstvenih ustanova. Ti podaci ne obuhvaćaju terapijske zajednice.

U 2002. godini u sustavu zdravstva ukupno je liječeno 5.811 osoba, 4.812 muškaraca i 999 žena, što je 9,2% više no godinu ranije. Od ukupno 5.811 liječenih osoba 4.061 (70%) su bili ovisnici o heroinu, od kojih je 846 na liječenju bilo prvi put. Ostali su liječeni zbog zlouporabe marihuane i hašiša (24%), psihostimulatora (ecstasy, amfetamini) – 22%, dok su ostala sredstva vrlo malo zastupljena.

Prosječna dob prvog uzimanja marihuane je 16 godina, psihostimulatora 17 godina, a opijata 20 godina. Prosječna dob prvog intravenskog uzimanja droge je 20,6 godina. Najveći je dio osoba nezaposlen (51%), no 20% ih je u radnom odnosu, a učenici i studenti čine 21% od ukupnog broja. U 2002. godini zabilježeno je 86 smrti povezanih s uzimanjem psihoaktivnih droga. Najviše ih umire zbog predoziranja opijatima. Osam umrlih je bilo mlađe od 20 godina a gotovo tri četvrtine umrlih su bili u dobi od 21 do 35.

To su samo brojke, iza tih brojki su sudbine, pojedinci, njihove obitelji, njihove drame i silni pokušaji da s jednom razvijenom ovisnošću nekako izađu na kraj. Ne može se dovoljno upozoravati na rizike koje nosi sazrijevanje i ono razdoblje odrastanja koje nazivano adolescencijom. Jedna od značajki mladih osoba je i radoznalost, želja za potvrđivanjem te želja da se razlikuju od svojih roditelja, nastavnika i svih “starijih”. Oni to izražavaju na različite načine. Jedan od načina je i uzimanje različitih bilo legaliziranih droga (cigarete i /ili alkohol) bilo ilegalnih droga. Kod uzimanja ilegalnih droga mladima je izazov zapaliti joint ili isprobati ecstasy.

Prepoznavanje rizika je u toj dobi vrlo slabo, svi misle da se njima ne može i neće ništa dogodti i da mogu vladati svim situacijama. Upravo su zbog tih značajki oni vrlo zanimljivi dilerima i svima koji se bave narko-biznisom. Sofisticiranim metodama nastoje kod mladih stvoriti dojam da je uzimnje droga bezopasno i da “svi to rade”. Pozitivna očekivanja od uzimanja droga u kombinaciji s nepriznavanjem rizika stvaraju pogodnu situaciju za eksperimentiranje, i ako se to ne prepozna i ne zaustavi, eksperimentiranje može prerasti u učestalije uzimanje te u ovisnost.

Roditelji su često prezaposleni i u vječnoj trci za osiguravanjem uvjeta za normalan život, u obitelji se često slabo međusobno komunicira i ne shvaća i ne prepoznaje što se s pojedinim članovima uistinu zbiva. I u najboljoj namjeri dio roditelja odabire popuštanje obiteljskih pravila i slabljenje nadzora nad djecom, shvaćajući svoju ulogu u odrastanju kao davanje slobode i očekivanja savršenog funkcioniranja međusobnog povjerenja. No roditeljska je uloga nezamjenjiva upravo u toj biti postupnog mijenjanja odnosa i pomnog praćenja odrastanja. Iako i škola i vršnjaci i mediji i društvo u cjelini imaju utjecaja na mlade, ključno je i najznačajnije obiteljsko okruženje. Ukoliko posumnjate da se s vašim djetetom zbiva nešto neuobičajeno, nemojte zatvarati oči i obratite se stručnjacima za savjet i pomoć. A o ovoj temi bit će još govora na našim stranicama.

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 23. studenoga 2015.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Dragica Katalinić, dr.med.