• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Pušači moraju poštivati prava nepušača

Pušenje je navika koja stvara psihološku i fizičku ovisnost. Ukoliko niste uspjeli nadvladati tu štetnu naviku, vodite brigu o nepušačima oko sebe, osobito o djeci i mladima. Naučite pravila bon-tona u javnim prostorima i svojim stanovima.

Pušenje cigareta ili lula je štetno što je potvrđeno u brojnim znanstvenim studijama. Svakako je poželjno da se i ukoliko za sada nemate nikakvih zdravstvenih tegoba, pokušate odviknuti. Često to nije lako ni uz svu postojeću pomoć. No, udisanju dima vaših cigareta izloženi su i ostali oko vas-nepušači, osobito djeca i mladi. Prisutnost pušača daje loš primjer djeci te im tako omogućava da oponašajući ih oni jednom postanu pušači. Osim toga oni su također izloženi štetnom djelovanju dima. Zanimljivo je da djeca čiji samo jedan ukućan puši tijekom godinu dana “popuše” 60-150 cigareta!

Oni će u znatno većem postotku imati problema s dišnim sustavom: kao npr. otežano disanje, iskašljavanje, kronični kašalj, astmu, smanjenu plućnu funkciju i drugo. Jedan od manje poznatih poremećaja uzrokovanih pasivnim pušenjem u djece je katar srednjeg uha. Katar često prelazi u učestale upale srednjeg uha, te u nekim slučajevima rezultira slabljenjem sluha. O problemu pasivnog pušenja se relativno rijetko piše, pa zato želimo upoznati pušače s nekim dokazanim činjenicama kako bi više vodili brigu o nepušačima.

Djeca roditelja pušača su 3 puta češće i sama pušači. Potvrđeno je da se između te djece češće javljaju i druge ovisnosti (npr. droge alkohol). Pušenje mladima predstavlja i tzv. statusni simbol te pripadnost pojedinim grupama. Djeca su osobito podložna sugestijama ili odobravanju pušanja u društvu. Čak više od 30% djece i mladih cigarete doba od roditelja ili članova obitelji!

U Kanadi je porast mladih pušača unatrag 10 godina bio od 19 na 39%. Izračunato je da će godišnje 1000 kanađana nepušača umrijeti u samo jednoj godini zbog izloženosti dimu pušača (tzv. pasivno pušenje). Oko 300 tih osoba umrijet će od raka, a 700 od bolesti srčanih krvnih žila (infarkt). Pasivni pušači u dimu udišu otrovne plinove i sitne čestice koje dopiru do najsitnijih dijelova pluća i tamo trajno ostaju kao podražaj. Oni su za razliku od pušača izloženi dimu što ga udišu i izdišu pušačia ali i velikog oblaka dima oko same zapaljene cigarete. Taj udahnuti zrak sadži oko 4000 kemijskih tvari od kojih je 50 povezano s pojavom raka različitih organa: grla i glasnica, usne šupljine, bronha i pluća, mokraćnog mjehura, u žena grlića maternice a i nekih drugih.

Važno je znati da oko 2/3 dima oko upaljene cigarete neće udahnuti sam pušač, jer dopire u okolinu. No, taj dim udahnut će nepušač u blizini pušača. Tvari koje dim sadrži spada u klasu A tvari koje uzrokuju rak. Ujedno taj dim ima čak dva puta više nikotina i čađe nego dim kojeg udiše sam pušač. Pasivno udahnut dim sadrži pet puta više ugljičnog monoksida, što direktno smanjuje mogućnost vezivanja kisika za crvene krvne stanice.

Poštujte prava odraslih nepušača. Pušači često više ni sami nisu svjesni koliko taj dim smeta nepušačima, pa zaboravljaju na bon-ton. Ukoliko negdje u zatvorenim javnim prostorima ne postoje zabrane pušenja ili posebna mjesta gdje se mogu dobro odvojiti pušači te gdje je dobra ventilacija, savladajte se i ne pušite. Izađite na otvoreno ili pričekajte.

Najvažnija poruka svega navedenog je da nikako ne izlažete mlade ili malu djecu duhanskom dimu. Ne vodite ih u zadimljene kafiće, pa čak ni na kratko, ne pušite u njihovoj neposrednoj blizini. Time ćete im sačuvati zdravlje i pravo na zrak bez duhanskog dima. Budite im prijatelji.

Trudnice i dojilje ne bi nikako smjele pušiti niti boraviti u zadimljenom prostoru.

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 23. studenoga 2015.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med