• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Razvoj mozga u adolescenciji i kontrola ponašanja

Donedavno se smatralo kako se osnovna struktura mozga razvija oko treće godine te da je mozak u potpunosti razvijen do 10. ili 12. godine života. Međutim, novija istraživanja ukazuju na to da je mozak u adolescentnoj dobi još uvijek itekako u fazi razvoja, koja se nastavlja sve do 25. godine.

Naime, mozak se ne razvija odjednom – njegov razvoj odvija se u fazama. Jedna je od zadnjih regija koja sazrijeva prednji čeoni režanj. Ovo je posebno važno jer je upravo ovaj dio mozga zadužen za mentalne funkcije poput planiranja, donošenja strategija, organiziranja, upravljanja pažnjom, samokontrole i predviđanja posljedica.

Činjenica da se najveće promjene u adolescenciji vezuju upravo uz područja mozga odgovorna za kontrolu ponašanja može objasniti ponašanja adolescenata koja često zbunjuju odrasle, poput slabog donošenja odluka, nemarnosti ili emocionalnih ispada.

Dva su procesa u adolescentnom razdoblju ključna za razvoj mozga, naglašavaju stručnjaci s Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje u SAD-u. Prvi je povećana proizvodnja sive tvari, tvari koja čini regije mozga zadužene upravo za ranije navedene funkcije, do kojeg dolazi na samom početku adolescencije. Drugi, još bitniji, naziva se čišćenjem živčanih stanica u mozgu. Ovaj proces slijedi pretjeranu proizvodnju i zapravo znači da veze između neurona koje se ne koriste nestaju, dok one koje se koriste često jačaju po principu „koristi ih ili ih izgubi“ (eng. use it or lose it). Ovaj proces služi poboljšanju funkcija mozga, a oblikuju ga aktivnosti i iskustva mlade osobe.

Dakle, iskustva mladih ljudi postavljaju temelje za njihovo buduće mentalno funkcioniranje, što je posebno uzbudljivo, naglašava dr. Giedd s Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje. Za razliku od male djece kod koje se to oblikovanje odvija relativno pasivno, pod utjecajem okoline i roditelja, adolescenti imaju priliku sami aktivno oblikovati vlastiti mozak.

Upravo je iz ovog razloga bitno kojim će se aktivnostima adolescent baviti – hoće li usmjeriti svoj mozak na učenje, sviranje nekog instrumenta ili izležavanje pred tv-om.

Premda je, u svjetlu ovog saznanja, adolescencija razdoblje velikih mogućnosti, ona je isto tako i razdoblje velikih rizika.

Naime, upravo u razdoblju u kojem je iznimno bitno oprezno odlučivati o svojem ponašanju, ljudi su, zbog nedostatka kontrole, najskloniji rizičnim ponašanjima, poput eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti. Osim toga, zbog strukture mozga u razvoju adolescenti na sredstva ovisnosti ne reagiraju jednako kao odrasli. Primjerice, osjetljiviji su na posljedice koje alkohol ima na učenje i pamćenje. Jednako tako, ponovljena izloženost alkoholu u adolescenciji povećava rizik od dugotrajnih oštećenja u kasnijem životu.

Najnovija su istraživanja Sveučilišne dječje bolnice u Zurichu pokazala da kofein, koji adolescenti u tijelo unose pijenjem kave i energetskih napitaka, narušava normalan razvoj mozga.

Zbog svega je ovoga bitno adolescentu pomoći u donošenju razboritih odluka za koje on sam još nema dovoljno kapaciteta, pružiti mu dovoljno mogućnosti za izbor kvalitetnih aktivnosti te mu ukazati na oprez pri unosu tvari koje na njega imaju mnogo dublji utjecaj nego što je svjestan.

 

Prema savjetima za nastavnike i roditelje dr. Sandre Chapman, ravnateljice Centra za zdravlje mozga Sveučilišta u Teksasu, mozak adolescenta možete nadahnuti tako da:

1. Podučite adolescenta da stvara vlastite interpretacije filmova, knjiga, umjetničkih djela, tema o kojima se u javnosti raspravlja, događaja iz svakodnevnog života.

2. Potičite ih da nalaze probleme i načine na koje ih mogu riješiti u svakodnevnim događajima. Neka pri tome koriste i akademska znanja.

3. Tražite da vam adolescent objasni pouku nekog filma, knjige ili značajnog događaja iz života, umjesto detaljnog prepričavanja bez osvrta.

4. Zatražite da vam objasni riječi svoje omiljene pjesme iz pozitivne i negativne perspektive. Vi možete učiniti isto za svoju omiljenu pjesmu.

5. Pogledajte zajedno njihovu omiljenu emisiju ili film i raspravljajte o porukama različitih likova.

6. Tražite više različitih odgovora na neko pitanje ili problem umjesto traženja jednog točnog odgovora.

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 23. studenoga 2015.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Mila Mudrić, mag. psih.