• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Školske torbe i zdravlje

Polaskom u školu djeca će cijele školske godine nositi na svojim leđima teret školskih torbi. Važno je pravilno odabrati školsku torbu, jer nepravilan odabir, prevelika težina i nepravilno nošenje torbe mogu negativno utjecati na zdravlje djece. Ovo je posebno važno za učenike prvih razreda jer su najmanji. Istraživanja su pokazala da bol u leđima i ramenima i nepravilno držanje osnovnoškolaca mogu biti povezana s preteškim školskim torbama i ruksacima, kao i njihovim nepravilnim načinom nošenja.

Preporuka ortopeda je da dijete ne nosi teret čija težina prelazi 10 do 15 % tjelesne mase djeteta. To znači da dijete teško 20 kg (a prvašići često imaju i 2-3 kg manje) može nositi 3 kg bez opasnosti za zdravlje. Prema krivuljama tjelesne mase djece u Hrvatskoj prosječna masa u dobi od 6 i pol godina iznosi 24 kg, a velika većina učenika (95 %) kreće u 1. razred s tjelesnom masom od 18 do 34 kg. Prema preporukama, školska torba s njenim sadržajem (knjige i ostali pribir) ne bi trebala biti teža od 2,4-3,7 kg.

 

Savjeti za pravilan odabir i nošenje školske torbe:

  • Školska torba treba biti primjerena težini i uzrastu djeteta. U nabavku pođite s djetetom, jer veličina torbe treba odgovarati njegovoj konstituciji. Dno torbe ne bi trebalo biti ispod djetetovog struka, a vrh treba biti ispod linije ramena.
  • Dobro je da na leđnoj i donjoj strani torbe postoji pojačanje (tvrđi materijal), jer je tako opterećenje na leđima manje, stabilnost tereta veća.
  • Naramenice trebaju biti dovoljno široke (oko 7 cm) i mekane (obložene) kako se ne bi usijecale u ramena, a njihovu dužinu treba adekvatno prilagoditi (da ne budu niti preduge, niti prekratke).
  • Pripazite da prazna torba i pribor ne budu teški, jer se i oni uračunavaju u ukupnu težinu torbe koju djeca nose u školu (npr. odaberite bilježnice s tanjim koricama, manjeg formata, pernice bez suvišnog pribora…).
  • Radi sigurnosti u prometu, torba treba imati reflektirajuće površine i/ili fluorescentne boje (npr. žuta, narančasta) koje su vidljive sa stražnje i prednje strane djeteta s torbom, a koji omogućavaju vozačima veću vidljivost djeteta u mraku, magli i slično.
  • Torbu treba nositi na oba ramena. Nikako je ne treba nositi preko jednog ramena ili u ruci, jer se tako potiče neprirodno savijen položaj tijela, koji je nepovoljan za zdravlje.
  • Pri pakiranju torbe, na leđnu stranu treba staviti veće i teže knjige i bilježnice, a naprijed one manje i lakše. Nepravilno spakirana torba može poremetiti ravnotežu djeteta pri nošenju, te uzrokovati i pad pri podizanju ili naglom skidanju. Kod prvoškolaca i mlađih učenika, dobro je provjeravati sadržaj torbe, kako se ne bi dogodilo da dijete nosi stvari koje su nepotrebne.
  • Na tržištu su dostupne i školske torbe na kotačima nalik putnim torbama ili onim koje nosimo na tržnicu. Pri tome treba paziti da ručka torbe nije djetetu preniska, jer u protivnom uzrokuje nepravilan položaj tijela. Takve torbe pomažu kod težeg tereta, jer se težina ne nosi na leđima, no mogu uzrokovati neprirodno savijen položaj tijela, jer se vuku jednom rukom. Ako nemaju i naramenice za nošenje na leđima, dijete mora nositi torbu u jednoj ruci kada ide po stepenicama, neravninama na putu i sl., što potiče neprirodno savijen položaj tijela, koji je nepovoljan za zdravlje.

 

Pravilnim odabirom školske torbe i brigom za njeno pravilno nošenje, čuvamo zdravlje mišićno-koštanog sustava djece dok su malena, kako bi pravilno rasli i razvijali se te stjecali navike ispravnog držanja. Time se doprinosi prevenciji dijela tegoba koje se očituju u zreloj dobi.

 

O školskim torbama i zdravlju možete pročitati i ovdje.

O zdravlju školske djece možete pročitati u članku Najčešće bolesti školske djece i Zaštita kralježnice školske djece.

 

Recenzirano: 9. rujna 2014
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 2. rujna 2017.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Tatjana Nemeth Blažić, dr.med. spec. epidemiologije, doc.dr.sc. Nataša Antoljak, dr.med., spec. epidemiologije