• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Svjetski dan darovatelja krvi

darivanje krviSvjetski dan darovatelja krvi obilježava se svake godine 14. lipnja, još od 2004. godine kad je na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation – WHO) na kojoj su sudjelovale 192 zemlje članice usvojena rezolucija o uspostavi tog dana. Ovogodišnja kampanja pod vodstvom SZO, s ciljem podizanja svijesti o potrebi povećanja dostupnosti sigurne krvi, krvnih pripravaka i derivata plazme, kao i njihove racionalne primjene, provodi se pod geslom: „Sigurna krv za spas majki“.

Godišnje se prikupi oko 107 milijuna doza krvi na svijetu. Taj broj je u porastu iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darivanja krvlju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, u Hrvatskoj ima 42 darivanja na 1.000 stanovnika (oko 4% stanovništva su darivatelji). Ukupno se u Hrvatskoj prosječno godišnje prikupi 180.000 doza krvi. Od toga je prosječno svake godine oko 12% novih davatelja krvi, odnosno onih koji prvi put daju krv, a preostali su višestruki davatelji krvi, koji u prosjeku daju krv oko 2 puta na godinu. Sigurnost krvi u Hrvatskoj osigurana je mjerama kontrole kvalitete i nadzora nad krvi i krvnim pripravcima, koje uključuju i mikrobilošku kontrolu, kao i mjerama zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, te principima samodostatnosti i dobrovoljnog, neplaćenog davalaštva. Mnogim pacijentima i pacijenticama kojima je potrebna transfuzija krvi u određenom trenutku ona nije uvijek brzo dostupna. Sigurna krv i krvni pripravci neophodni su svim zemljama na svijetu u svrhu prevencije mnogih smrti i očuvanja zdravlja. Svaki dan od porođajnih komplikacija i komplikacija vezanih uz trudnoću na svijetu umre oko 800 žena, a rizik je najveći u djevojčica do 15 godina. Ozbiljno krvarenje tijekom ili nakon poroda glavni je uzrok smrtnosti, pobola i invaliditeta majki. Stoga se ove godine posebno ističe neophodnost darivanja krvlju u svrhu prevencije smrti majki.

Zašto darovati krv?
Mnoge osobe nemaju samo jedan razlog za darivanje krvlju. Mnoge osobe imaju svoje razloge i to je najvažnije. Neke osobe darivaju krvlju jer su iz razgovora s prijateljima shvatili koliko je važna solidarnost, neki znaju da će možda nekome od njihovih članova obitelji ili prijatelja jednog dana zatrebati krv, a neke osobe jednostavno vjeruju kako je to jedini ispravan način. Neovisno o razlozima zbog kojih se osobe odlučuju na darivanje krvlju, potreba za krvlju je uvijek prisutna, a svaki darivatelj ima veliku i humanu privilegiju pridonošenja spašavanju ljudskih života.

Tko smije darivati krvlju?
U Hrvatskoj se provodi samo dobrovoljno darivanje krvlju kao jedini mogući način, upravo zbog zaštite i sigurnosti pacijenata te pravodobnog i uspješnog transfuzijskog liječenja. Krv može darovati svaka punoljetna osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja koja ima:
• od 18 do 65 godina
• tjelesnu težinu iznad 55 kg, proporcionalnu visini
• tjelesnu temperaturu do 37°C
• sistolički krvni tlak 90 do 180 mmHg
• dijastolički krvni tlak 50 do 110 mmHg
• puls 50 do 110 otkucaja u minuti
• hemoglobin 135 g/L (muškarci), 125 g/L (žene).

Kako se pripremiti za darovanje krvi?
Darivanje krvlju sastavni je dio svakodnevnog ljudskog načina života i na taj dan treba uobičajeno jesti i piti. Prije darovanja krvi nije potrebno biti natašte. Nekoliko sati prije darovanja krvi preporuča se pojesti lagani obrok. Potrebno je izbjegavati izrazito masnu hranu i alkohol barem 8 sati prije darovanja krvi jer ti sastojci mogu transfuzijom ući u tijelo pacijenta i nanijeti mu štetu. Potrebno je nositi udobnu odjeću s rukavima koji se mogu lagano podići iznad lakta, a potrebno je ponijeti osobnu iskaznicu, popis svih lijekova te darivateljsku karticu (ukoliko ju posjedujete).

Učestalost darivanja krvlju
U Hrvatskoj, muškarci darivatelji pune krvi (450 ml krvi iz vene koja sadrži sve dijelove krvi) smiju darivati krvlju do 4 puta godišnje, s razmakom između pojedinih darovanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju darivati krvlju do 3 puta godišnje, s razmakom između pojedinih darovanja od 4 mjeseca.

Tko ne smije darivati krvlju?
U prosjeku otprilike svaki deseti potencijalni darivatelj ne smije darovati krv. Potencijalni darivatelji mogu biti privremeno ili trajno odbijeni zbog opasnosti po njihovo zdravlje ili zdravlje pacijenata. Općenito rečeno, krv ne smiju darovati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti zdravlje pacijenata.

U razgovoru s potencijalnim darovateljem te prilikom njegova pregleda liječnik prikuplja točne informacije te procjenjuje zdravstveno stanje potencijalnog darovatelja. Svi podaci o dobrovoljnom darovatelju i rezultati testiranja liječnička su tajna i tajnost podataka je osigurana. U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu u potpunosti su kompjuterizirani svi podaci o darivateljima krvlju, dozama uzete krvi, pripravcima priređenim iz doza krvi, rezultatima ispitivanja i ustanovi u koju je dostavljena krv. Svi podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa.
Iskrenost pri svakom liječničkom pregledu za darivanje krvi je vrlo važna.
Osobe koje boluju od akutne ili kronične bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, neispavane osobe, osobe na dugotrajnoj dijeti i osobe s rizičnim ponašanjem također ne smiju darivati krv. Darovatelji kojima je trajno odbijena mogućnost darivanja krvlju su osobe koje su bolovale ili boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti, živčanih i psihičkih bolesti, osobe s ponašanjima visokog rizika (ovisnosti, rizična seksualna ponašanja i sl.). Darivateljima koji su odbijeni potrebno je detaljno objasniti razlozi zbog kojih ne može darivati krvlju.

Gdje darovati krv?
U Hrvatskoj se krvlju može darivati na organiziranim akcijama darovanja krvi u transfuzijskoj ustanovi (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu) ili u organizaciji dobrovoljnih udruga / organizacija (poput Hrvatskog crvenog križa). Redovite akcije darovanja krvi provode se u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem javnih medija.
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u Petrovoj 3, Zagreb, organizira dobrovoljno darovanje krvi te obavlja kontrolu i nadzor nad prikupljenim dozama krvi čime je osigurana sigurnost krvi i krvnih pripravaka. Na svojim internet stranicama HZTM objavljuje tjedni raspored darivanja krvi.

Opširnije pročitajte ovdje!

Izvori:
www.hztm.hr
www.hck.hr
http://ec.europa.eu/health/blood_tissues_organs/key_documents/index_en.htm

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 19. prosinca 2016.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Vesna Štefančić, dr. med., specijalizantica javnozdravstvene medicine