• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Upute za čuvanje zdravlja na putovanju

Kako biste mogli užživati na putovanju, potrebno je misliti na neke stvari. Prije odlaska na put potrebno je informirati se i upoznati sa mogućim zdravstvenim rizicima kojima možžemo biti izložženi na mjestu odrediššta. Kako biste ih sveli na najmanju moguću razinu, posavjetujte se sa specijalistom epidemiologom u ambulanti za cijepljenje prije odlaska na put – najbolje 4 do 6 tjedana prije putovanja, no ako to niste u mogućnosti, vrijedno je čak i dan prije puta potražžiti savjet.

Specifični savjeti o obveznim i preporučljivim cijepljenjima i o potrebi za preventivnim uzimanjem lijekova ovise o odredišštu, trajanju putovanja, uvjetima smješštaja, razlozima putovanja, sezoni putovanja i trenutnoj epidemiološškoj situaciji, te se mogu donijeti tek na temelju izravnog razgovora putnika i liječnika u ambulanti za cijepljenje.

Za sve informacije možžete se obratiti Služžbi za epidemiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo svaki radni dan od 8.30 do 15.30 na tel. 01/ 46 83 005/004,  ili Služžbi za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo u Vaššoj žžupaniji ili Gradu Zagrebu.

 

Opći savjeti:

• Bez obzira gdje putujete, UVIJEK provjerite pokriva li Vašše zdravstveno osiguranje neke trošškove zdravstvenih usluga koje ćete možžda trebati na putu (liječenje u slučaju bolesti ili nesreće, liječenje u bolnici, povratak u domovinu zbog zdravstvenih razloga, itd.). Prije puta informirajte se u putničkoj agenciji i svakako ugovorite zdravstveno osiguranje adekvatno Vaššem mjestu odrediššta.

• Prije puta potražžite savjet u Služžbi za epidemiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ili Služžbi za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo u Vaššoj žžupaniji ili Gradu Zagrebu.

• Posavjetujte se kod liječnika specijalista epidemiologa koja cjepiva trebate primiti.

•Zdravstveni rizici povezani s putovanjem veći su kod nekih putnika – djece, trudnica, starijih osoba, invalidnih osoba, te onih koji boluju od kroničnih bolesti. Za te putnike, osim općenitih savjeta, neophodan je i savjet vezan uz njihovo zdravstveno stanje s obzirom na dob, bolest ili određeno stanje, te se preporuča da ponesu kratku povijest bolesti.

• Ako uzimate trajnu terapiju, ovisno o duljini boravka, ponesite sa sobom dovoljno lijekova koje pijete te čitko ispisanu liječničku preporuku sa generičkim imenom lijeka i dozom, te kratku povijest Vašše bolesti.

• Sve lijekove koje nosite sa sobom, držžite u ručnoj prtljazi kraj sebe.

•Budite oprezni na suncu -– zašštitite se od sunca i izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu pogotovo između 11 i 15 sati. Sunce je od iznimnog značaja za žživot, odmor i opušštanje, no pazite kako vam sunčeve zrake ne bi naudile. Opekotine izazvane suncem ne samo da mogu pokvariti raspoložženje, nego učestale sunčeve opekotine, dugoročno gledano, enormno mogu povećati rizik od nastanka raka kožže. Posebno su ugrožžena djeca i mladi do 15 godina. Ako putujete u tropske krajeve, imajte na umu slijedeće: ššto je vašša destinacija bližža ekvatoru, to je sunčevo zračenje intenzivnije, a time i opasnije. Reflektirajuće površšine poput vode ili pijeska mogu viššestruko povećati jačinu zračenja. Stoga je najbolja trostruka zaštita:
– upotrebljavajte proizvode za sunčanje s visokim zašštitnim faktorom, namažžite se već sat vremena prije izlaganja suncu i redovito obnavljajte kremu
– nikad se nemojte sunčati predugo i nipoššto oko podneva
– posebno izložžene dijelove tijela (glavu, ruke i ramena) zašštitite prikladnom odjećom, a kod male djece, obratite pozornost da imaju kapicu, duge rukave i nogavice i visoki zaštitni faktor!

• Pazite ššto pijete na putu – najbolje je konzumirati vodu iz originalno zatvorenih boca, ili druga “flašširana” pića. Alkoholna pića konzumirajte umjereno – oprez zbog dehidracije, pogotovo u vrućoj klimi.

•Budite oprezni s hranom koju konzumirate na putu.

•Pazite na spolno prenosive bolesti –-  primjena lateks prezervativa (kondoma) znatno smanjuje rizik od spolno prenosivih bolesti i učinkovita je mjera osobne zašštite (najbolje je da ih ponesete sa sobom jer možžda nisu dostupni u zemlji u koju putujete, a i kvaliteta im se možže razlikovati).

• Raspitajte se o dostupnosti medicinske služžbe u zemlji u koju putujete.

• Informirajte se o lokalnim običajima zemlje u koju putujete.

 

Zbog klimatskih i drugih osobitosti zemlje u koju putujete, a i zbog naravi samog puta, tamo postoji povećana opasnost od nekih zaraznih bolesti. To su:

a) skupina crijevnih zaraznih bolesti – zaštita od crijevnih zaraza
b) bolesti koje su posljedica dodira s žživotinjama i insektima – zaštita od bolesti koje prenose životinje i insekti

 

Međunarodna potvrda o cijepljenju
Prema propisima Svjetske zdravstvene organizacije, za putovanja u pojedine zemlje putnik je dužžan cijepiti se i pribaviti odgovarajući dokaz o tome – “narančasta” knjižžica cijepljenja.

ŠŠto se treba naći u putnoj ljekarni:
• Za osobne potrebe uzmite dovoljne količine propisanih Vam lijekova!
• Antiseptični sprej za dezinfekciju rana
• Materijal za previjanje, flaster, sterilne komprese, elastični zavoj, leukoplast
• Lijek protiv bolova/vrućice poput paracetamola
• Praššak s elektrolitima za nadoknadu izgubljenih minerala u slučaju proljeva
• Sredstvo koje ublažžuje tegobe nakon uboda insekata
• Lijekove koje Vam preporuči liječnik, ovisno o zemlji u koju putujete

 

Mjere opreza pri povratku
Radi vlastite sigurnosti i sigurnosti Vašše obitelji, a i cijele zemlje potrebno je, a i zakonom obavezno, javiti se po povratku u zemlju na kontrolni zdravstveni pregled kod nadležžnog epidemiologa bez obzira je li Vam na granici uručen pismeni poziv (rješšenje) ili ne.

Poviššena tjelesna temperatura nakon povratka (čak 3 mjeseca do godine dana nakon povratka) iz područja endemičnih za malariju (zemlje tropskog i suptropskog područja) predstavlja hitno i ozbiljno stanje i neophodno je odmah potražžiti liječničku pomoć.

 

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 4. siječnja 2017.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije, prim. dr.sc. Bernard Kaić, dr.med. spec.epidemiologije, Vesna Višekruna Vučina, dr.med., spec.epidemiologije, Martina Zajec, san. ing.