• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Utjecaj cijepljenja na pobol …

22. srpnja 2014.
Off

Utjecaj cijepljenja na pobol od bolesti koje se sprečavaju cijepljenjem

Kretanje bolesti protiv kojih se cijepi ovisi o brojnim čimbenicima, a najvišše o provedbi organiziranog cijepljenja. Prema tome, analiza kretanja incidencije (novih slučajeva) bolesti kroz dužže vremensko razdoblje je adekvatan način procjenjivanja utjecaja cijepljenja na javnozdravstveni značaj bolesti protiv koje se cijepi. Veza cijepljenja s pobolom od bolesti je pogotovo izravna kod bolesti koje se prenose kapljičnim putem, s obzirom da mjere osobne higijene, higijene okolišša i poboljššanje žživotnih uvjeta imaju minimalan utjecaj na javljanje tih bolesti u stanovnišštvu.

Neki protivnici cijepljenja u namjeri umanjivanja značaja cijepljenja navode da cijepljenje nema bitan utjecaj na kretanje zaraznih bolesti s obzirom da su neke bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom, poput trbuššnog tifusa i hepatitisa A (zarazne žžutice) eliminirane ili značajno potisnute zahvaljujući dostupnosti zdravstveno ispravne vode za piće, adekvatnog zbrinjavanja otpada, osobne higijene, nadzoru nad ispravnim rukovanjem hranom, upotrebom lijekova i poboljššanjem ishranjenosti stanovnišštva. Svi ovi čimbenici, međutim, nemaju bitnog utjecaja na javljanje bolesti koje se prenose kapljičnim putem (respiratornim putem), tako da analiziranje trendova javljanja ospica, zauššnjaka, rubele i hripavca daje izravan uvid u vrijednost cijepljenja. Za bolesti koje se prvenstveno prenose fekalno-oralnim putem, poput dječje paralize, poboljššana sanitacija i žživotni uvjeti nesumnjivo imaju utjecaj na javljanje bolesti, međutim masovnim cijepljenjem se dokazano ubrzava eliminacija bolesti.

Zahvaljujući dostupnosti djelotvornih, sigurnih za primjenu i jeftinih cjepiva za neke zarazne bolesti koje su predstavljale značajan javnozdravstveni problem u vrijeme prije uvođenja cijepljenja, pobol od tih bolesti je značajno smanjen. Postignuti uspjesi su ohrabrili javnozdravstvenu zajednicu da si postavi ambiciozne ciljeve eliminacije određenih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija je postavila cilj globalne eradikacije dječje paralize i regionalne eliminacije ospica i kongenitalne rubele. Rokovi za postizanje ovih ciljeva morali su se pomicati s obzirom na nezadovoljavajuće cjepne obuhvate u endemskim zemljama. Globalna eradikacija dječje paralize je najprije bila predviđena do 2000. godine, no u međuvremenu je rok pomaknut na 2018. godinu.

Globalni stratešški plan za eliminaciju ospica u rubele predviđa u najmanje pet regija SZO postići eliminaciju do 2020. godine. U Europskoj regiji (sve zemlje Europe i azijske zemlje bivššeg Sovjetskog saveza) je početno bilo planirano eliminirati ospice i kongenitalnu rubelu do 2010. godine, ali se zbog nezadovoljavajućih cijepnih obuhvata u zemljama koje jošš uvijek prolaze kroz epidemije ospica kod necijepljenih osoba, rok za postizanje cilja pomaknuo na 2015. godinu.

Hrvatska je zahvaljujući kontinuiranoj dostupnosti sigurnih i djelotvornih cjepiva te odličnoj organizaciji i provedbi cijepljenja eradicirala dječju paralizu i praktički eliminirala ospice i rubelu.

Umjesto da u skladu s fokusom ovogodiššnjeg Europskog tjedna cijepljenja prikazujemo tužžne priče osoba koje su oboljele od bolesti koje su se mogle spriječiti, žželjeli bismo u svrhu obilježžavanja tjedna cijepljenja podsjetiti zdravstvene djelatnike i šširu javnost da bolesti protiv kojih se cijepi nisu uvijek blage te da mogu ostaviti trajne posljedice i uzrokovati smrt. Svatko tko propusti priliku cijepiti se, izlažže se povećanom riziku da oboli od bolesti, razvije komplikacije ili ju prenese na blisku osobu koja nije cijepljena ili iz nekog razloga nije razvila zašštitu unatoč cijepljenju.

Iako su dječja paraliza i difterija u Hrvatskoj eradicirane bolesti, a ospice i rubela pred eliminacijom, opasnost od unosa uzročnika iz inozemstva ili zaražžavanja pri putovanju u inozemstvo je stvarna i neće biti uklonjena sve dok se ove bolesti ne eradiciraju globalno, kao što su globalno eradicirane velike boginje. Sve do tog trenutka, najbolje što svatko možže za sebe i svoje bližžnje učiniti u svrhu smanjenja rizika je cijepiti se protiv tih bolesti.

S druge strane, neke bolesti protiv kojih se cijepi, a pružžaju individualnu zašštitu nikad neće biti eliminirane, s obzirom na osobitosti izvora infekcije i načina prijenosa (npr. tetanus) ili zbog činjenice da postojeća cjepiva ne pružžaju dožživotnu zašštitu od tih bolesti (npr. cjepivo protiv hripavca).

Čak ako se svi stanovnici držžave cijepe protiv tetanusa, a samo jedna osoba se propusti cijepiti, ta će osoba biti kontinuirano izložžena riziku od tetanusa jer se uzročnik bolesti ne možže ukloniti iz okolišša (spore klostridija, koje izlučuju prežživači, ali i ljudi, mogu prežživjeti desetljećima u tlu i trajno predstavljaju rizik za osobe koje se ozlijede), a tetanus možže nastati i kao posljedica vrlo malih ozljeda zbog kojih ozlijeđena osoba neće potražžiti liječničku pomoć (i post-ekspozicijsku zašštitu).

Osoba koja se cijepi protiv hripavca je zašštićena nekoliko godina, ovisno o vrsti cjepiva, a izvor infekcije za necijepljene osjetljive osobe možže biti svatko kome je oslabila zašštita stečena cijepljenjem u djetinjstvu. Adolescenti i odrasle osobe koje obole od hripavca često nemaju karakterističnu, teššku kliničku sliku bolesti i mogu dugo izlučivati uzročnike bolesti, a da nisu svjesni da imaju hripavac. S obzirom da je hripavac upravo kod dojenčadi i male djece vrlo tešška bolest i izaziva komplikacije (teššku upalu pluća, upalu mozga), a odrasli su trajan rezervoar uzročnika i mogući izvor infekcije za dijete, izuzetno je važžno da se dojenčad cijepi na vrijeme, kako bi se što ranije zašštitilo od ove bolesti koja je za njih vrlo ozbiljna.

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 29. svibnja 2015.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Služba za epidemiologiju HZJZ