• Promijenite boje

  • Promijenite veličinu

Vrt i zdravlje – vrtna terapija

12. srpnja 2014.
Off

Zelenilo godi čovjeku, to je dožživljaj koji poboljššava žživotni osjećaj. Mnogi ljudi rade u vrtu ili njeguju biljke u sobnim teglama, iz hobija, zabave i zbog uživanja u ljepotama njegovih plodova. Vrtne aktivnosti i rad s biljkama imaju pozitivne učinke na zdravlje. Poslovi u vrtu koriste se u liječenju i oporavku mnogih bolesti, a i zdravima je rad u vrtu ljekovit: opušta, poboljšava raspoloženje i oslobađa od stresa, a boravak na svježem zraku kao oblik tjelesne aktivnosti doprinosi smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti.

 

Zašto su vrtne aktivnosti korisne za zdravlje?

Pacijenti koji iz bolesničke sobe mogu vidjeti zelenilo bolje se osjećaju. Na takvim zapažžanjima razvila se hortikulturna ili vrtna terapija. U svijetu se već duže vrijeme biljke, rad u vrtu i okolna priroda koriste u različitim programima za poboljšanje zdravlja i općeg blagostanja ljudi.  Taj koncept pod vodstvom stručnog osoblja koristi  tjelesne i psihičke dobrobiti koje pruža rad u vrtu kako bi se pomoglo pacijentima u liječenju i oporavku mnogih bolesti. Najviše se prakticira u Americi i Velikoj Britaniji, a nama bliže može se vidjeti u Austriji i Njemačkoj. Osim oboljelima, vrtna terapija koristi i njihovim članovima obitelji te samim stručnjacima uključenim u program liječenja. Oboljeli se mogu zabavljati u procesu liječenja te uživati i ponositi rezultatima svog rada.

Istraživanja su pokazala da vrtna terapija ima širok raspon dobrobiti za korisnike lječilišnih, stručnih i „wellness“ programa (osobe s invaliditetom, osobe s poteškoćama u učenju, starije osobe, oboljele od moždanog udara, osobe s psihičkim bolestima i poremećajima, osobe sa socijalnim problemima, nezaposleni, osobe s cerebralnom paralizom, osobe sa afazijom ili drugim poremećajima govora, ovisnici, žrtve raznih oblika nasilja,  oboljeli od kroničnih bolesti, kod oporavka nakon srčanog ili moždanog udara). Poslovima u vrtu poboljšava se psihofizičko stanje bolesnika, čak i na samo «gledanje» prirode i voćaka, osobito cvijeća. Oboljeli se mogu zabavljati u procesu liječenja te uživati i ponositi rezultatima svog rada. Osim oboljelima, vrtna terapija koristi i njihovim članovima obitelji te samim stručnjacima uključenim u program liječenja.

Vrtni terapeuti su posebno educirani stručnjaci za medicinske i psihosocijalne učinke rada u vrtu i oni pomažu pacijentu u postizanju boljeg fizičkog, psihičkog i socijalnog zdravlja. Vrtni terapeuti dio su terapijsko-rehabilitacijskog tima i rade zajedno sa liječnicima, fizijatrima, psiholozima, okupacijskim terapeutima, bihevioralnim terapeutima i drugima.

Vrtna terapija se primjenjuje u različitim okruženjima i kulturama (u bolnicama, zatvorima, lječilištima, terapijskim zajednicama , centrima za zdravstvenu i socijalnu rehabilitaciju, popravnim domovima, zatvorima, šškolama, organizacijama u lokalnoj zajednici, domovima za stare i nemoćne, domovima za skrb i njegu…). Drušštva za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u zapadnoj Europi poručuju da vrt djeluje na sva čovjekova čula i preporučuju da pacijent gleda, slušša, čuje, dodiruje, mirišše, pa čak i okusi plodove vrta. Poručuju kako su voćnjak, cvjetnjak i povrtnjak poticajno zeleno okružženje koje zrači nadom i optimizmom i čovjeku slikom govori kako se žživot uvijek nastavlja.

Ponekad vrt treba uređenjem prilagoditi mogućnostima i potrebama određenog tipa pacijenata. Na sreću, rad u vrtu je aktivnost koja se možže prilagoditi različitim potrebama: oni u invalidskim kolicima trebaju poviššene vrtne površšine kako bi o bilju mogli brinuti iz svojih kolica. Za slijepe osobe potreban je vrt urediti tako da u njemu mogu užživati ostalim čulima. Osobama s bolovima u leđima, artritisom i sličnim ograničenjima treba osigurati prikladna pomagala i alate.

 

Neke zdravstvene koristi koje donosi vrtlarenje:

Fizičko zdravlje – poboljšava mišićnu snagu i biomehaniku tijela (povećanje opsega pokreta i protezanje mišića), finu motoriku, koordinaciju i ravnotežu, normalizira rad krvotoka i srca, pogoduje kontroli tjelesne težine, potiče fizičku aktivnost i udisanje svježeg zraka. Kroz različite aktivnosti, primjerice kopanje, grabljanje, sijanje, sađenje i zalijevanje, tijelo postaje i ostaje u zavidnoj fizičkoj kondiciji. Također, boravkom na dnevnom svjetlu potiče se produkcija vitamina D, koji ima ulogu u zdravlju kostiju.

Mentalno zdravlje – povećava samostalnost, samokontrolu i osjećaj neovisnosti te sposobnost u donošenju odluka, doprinosi rješavanju problema ovisnosti, pomaže kod stresa, ljutnje, povećava samopoštovanje, samopouzdanje i zapažanje, pruža izbor i sposobnost korištenja vještine rješavanja problema, povećava raspone pažnje, potiče unutarnji mir i ravnotežu, aktivira skrivene potencijale i potiče kreativnost i motivira na postignuća. Vrtlarenje smanjuje sve vrste napetosti te negativne emocije, strah, ljutnju, tugu i nezadovoljstvo, jača volju za radom na sebi i širenju vlastitih potencijala, te tako postiže zadovoljstvo vlastitim životom.

Socijalno zdravlje – pruža priliku za druženje s drugima, predanost živim stvarima, razvija vještine radne etike, mogućnost za društvenu interakciju, suradnju i vještinu timskog rada, vještinu kako se nositi s uspjehom i neuspjehom, osvješćuje osobnu pripremljenost za posao, pruža mogućnost učenja i daje inspiraciju drugim ljudima sa sličnim tegobama, doprinosi zbližavanju ukućana, prijatelja i susjeda (zajednički rad i druženje u vrtu, razgovor, međusobno pomaganje, igre za djecu).

 

Rad u vrtu možže pobošljšati zdravlje  svima. Kako?

Istraživanja su pokazala da ljudsko biće posjeduje urođenu privrženost prema prirodi. Rad s biljkama, aktivnosti u vrtu i boravak u prirodi oblik su tjelesne aktivnosti koje pogoduju našem tijelu, a druženje s prirodom stvara osjećaje opuštenosti, mira i općeg boljeg osjećanja.

Kad dođete kući s posla ili drugih obaveza, ako ste u mogućnosti, iziđite na kratko van, u svoje dvoriššte i STANITE – promatrajte biljke. Nije li prekrasno promatrati zelenilo, zasaditi koju novu biljku? Iznenadit ćete se koliko ćete se bolje osjećati.

Rad u vrtu je tjelesna aktivnost, jača i vježžba miššiće, poboljššava tjelesnu kondiciju što pomaže u sprečavanju razvoja ili pogorššanja mnogih bolesti. Pružža i užžitak za sva čula. Uči vas strpljenju dok čekate rezultate svog rada. Ako vam neka biljka ne uspije, učite podnijeti poraz i učiti iz pokuššaja i pogreššaka. Veselite se dok radite i zadovoljni ste kad postignete žželjene rezultate u kojima možžete užživati s obitelji i prijateljima.

Vrtne poslove mogu raditi osobe svih dobi, a aktivnosti se prilagođuju ovisno o mogućnostima i zdravstvenom stanju. Može se raditi tijekom cijele godine i u raznim okruženjima.

Rad u vrtu možže pomoći i za oslobađanje stresa ili negativnih emocija. Ako ste ljuti, nervozni ili tužžni, vrt možže pomoći. Ispraznite negativne emocije: išščupajte korov ili biljku koju ne volite ili samo prekopajte zemlju. Usredotočenost na zadatak i pokrete ruku kod kopanja ili čupanja mogu pomoći u oslobađanju stresa, napetosti i agresije.

Ako nemate vrt, uvijek možete ostvariti zeleni kutak u kući ili stanu, a “druženje” s cvijećem u tegli na balkonu ili prozoru može vas ispuniti veseljem i radošću.

Čak i jednostavna ššetnja u dvorišštu ili obližžnjem parku možže učiniti da se osjećate bolje.

Dok hodate, užživajte u bojama, oblicima i mirisima u prirodi!

Recenzirano:
Označava kada je članak pregledan u potpunosti od strane stručne osobe. Ova dva datuma se ne moraju uvijek poklapati

Promjenjeno: 10. prosinca 2016.
Promjenjeno označava kada je članak zadnji put izmjenjen. Promjenjen je dio člnaka ili cijeli članak
O autoru
Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., spec.epidemiologije, dr.sc. Andrea Barišin, dr.med., spec. epidemiologije