Nacionalni programi ranog otkrivanja raka

Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj te prepoznavši veličinu tog problema Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2006. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, 2007. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i 2010. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice. Cilj ovih preventivnih programa probira je smanjiti pobol i smrtnost od navedenih sijela raka te poboljšati zdravlje cjelokupnog stanovništva.

Nacionalni programa ranog otkrivanja raka dojke:
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50-69 godina. U okviru programa žene se pozivaju na besplatni mamografski pregled svake dvije godine. Mamografija je rendgenski pregled dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije od pojave kliničkih simptoma (promjene na koži dojke, pojave iscjetka ili kvržice). Prvi mamografski pregled svaka žena treba napraviti između 38-40 godine života, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom za rak dojke i ranije. Cilj programa je otkriti rak dojke u što ranijoj fazi te smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30%.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva:
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćene su sve žene i muškarci u RH u dobi od 50-74 godine. U okviru programa žene i muškarci se pozivaju da provedu testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici svake 2-3 godine, a pozitivne osobe se zatim pozivaju na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka krvarenja. Testiranje na nevidljivu krv u stolici je jednostavna pretraga te svatko može sam nanijeti uzorak stolice na test kartone. Cilj programa je otkriti rak u početnom stadiju te smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za 15% u razdoblju 10-13 godina nakon početka provedbe programa.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice:
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 25-64 godine. U okviru programa žene se pozivaju na Papa test svake tri godine. Papa test je jednostavna, neinvazivna pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Tada se mogu pronaći promijenjene stanice u ranom stadiju koje se mogu lako odstraniti, tako da se ne razviju u rak. Cilj programa je smanjiti pojavnost raka vrata maternice za 60% 8 godina od početka programa, smanjiti smrtnost od raka vrata maternice za 80% 13 godina od početka programa te postepeno potpuno ukidanje oportunističkog programa uvođenjem organiziranog programa probira.

Nezarazne upalne bolesti crijeva i prehrana

Idiopatske kronične bolesti probavnog sustava obilježene su opetovanim upalama različtih dijelova probavnog sustava koje su, ovisno o zahvaćenom odsječku probavnog sustava te izraženosti i trajanju upale, popraćane raznolikim tegobama. U ovu skupinu bolesti ubrajaju se ulcerozni kolitis, Crohnova bolest i nedeterminirani kolitis. Ulcerozni kolitis zahvaća debelo i završno crijevo, a Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji odsječak probavnog sustava od usta do anusa. U oko 10% bolesnika s upalnom bolest crijeva upalne promjene se ne mogu svrstati ni u ulcerozni kolitis niti u Crohnovu bolest, pa se za takvo stanje rabi naziv nedeterminirani kolitis.

Dijetoterapija u bolesnika s upalnim bolestima crijeva ima važnu ulogu u nadoknadi povećane energetske potrošnje, sprječavanju prekomjerne razgradnje tkiva i sprječavanju i nadoknadi gubitka bjelančevina uslijed narušene cjelovitosti crijeva i gubitka crijevnih funkcija. Pravilna prehrana je osobito važna u bolesnika s teškim oblikom bolesti u kojih se zbog predstojećeg operacijskog liječenja očekuje više od sedam dana gladovanja, te u djece kako bi se unatoč bolesti održao neometan rast i razvoj. Enteralna prehrana je prirodan način prehrane uzimanjem hrane na usta i uz dodatak probiotika, prebiotika, vitamina i minerala te lako probavljivih bjelančevina i masti, te kao takva predstavlja najjednostavniji način prehrane s visokom učinkovitošću i s najmanje komplikacija.

Pristup pacijentu s navedenim bolestima je individualan, budući da nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju, dok ih drugi ne podnose. Oboljela osoba se mora aktivno uključiti u odabiru vrste hrane tako da prati koje joj namirnice odgovaraju, a koje ne. Hranu bi trebalo birati prema vlastitim tjelesnim reakcijama tj. namirnice koje uzrokuju pogoršanje bolesti treba eliminirati iz prehrane.

Kako se pravilno hraniti i piti tijekom putovanja

Putovanje može biti stresno. Dugačka putovanja, hotelske sobe, letovi, redovi i život iz kofera – sve to povećava stres. Upravo zbog toga jako je važno pažljivo izabrati hranu koju ćete konzumirati tijekom putovanja jer na to najčešće možete, barem donekle, utjecati.

Redoviti i umjereni obroci

Nagla promjena vremenskih zona (jet-lag) najčešće poremeti vaš normalni ritam. Objedovanje u pravilnim intervalima – 3 puta dnevno, pomaže pri održanju konstantne razine energije. Doručak je jako važan obrok koji obnavlja razinu vaše energije nakon noći tj. nakon smanjenog unosa energije uslijed spavanja. Također, osigurava vitalne nutrijente koji pomažu u procesu razmišljanja te nošenja s bilo kakvim situacijama u kojima se možete naći. Započnete li dan s dobrim doručkom, dobro ćete se pripremiti za ostatak dana.

Zbog jet-laga te drugačijeg okruženja tijekom putovanja možete imati problema sa spavanjem. Vrsta hrane koju konzumirate također može utjecati na spavanje. Hrani je potrebno vrijeme kako bi se razgradila. Ako se prejedete prije odlaska na spavanje vaše će tijelo još uvijek probavljati hranu u trenutku kada ćete pokušavati zaspati, a time će odmor uvelike biti otežan.
Ako pojedete obrok koji sadrži više masti, hrani će biti potrebno dulje vrijeme da izađe iz želuca i da se potroši iz krvotoka. Probava hrane bogatije mastima traje duže od probavljanja hrane s više voća, povrća i ugljikohidrata.

Ne zaboravite piti dovoljno tekućine

Uzimanje dovoljne količine tekućine je jako važno, posebno tijekom i nakon leta. Čak i blaga dehidracija može utjecati na vaše mentalne sposobnosti. Također, dehidracija koja se javlja tijekom leta jedan je od rizičnih faktora za duboku vensku trombozu. Kabine pod tlakom tijekom leta uzrokuju gubitak tekućine iz tijela. Konzumiranje alkohola tijekom leta umjesto vode ili voćnog soka pogoršat će dehidraciju, a isto vrijedi za kavu i čaj. Ukoliko niste u mogućnosti piti tijekom leta, pobrinite se da nakon leta popijete dovoljnu količinu vode ili voćnog soka kako bi se uspješno rehidrirali.

Savjeti za putovanja

Osnove pravilne prehrane iste su kod kuće i na putu, ali pronalazak preporučenih namirnica u drugačijem okruženju može biti otežan. Međutim, slijedite li slijedećih nekoliko svijeta olakšat ćete si ostanak u formi:

1. Jedite raznovrsnu hranu. Raznovrsne namirnice osigurat će uravnotežen unos nutrijenata. Ako hranu uzimate u umjerenim količinama lakše ćete ju konzumirati i nećete se morati ničeg odreći.

2. Osigurajte zdrav izbor. Umjereno konzumirajte masti, pogotovo zasićene, a isto se odnosi i na šećer, natrij i alkoholna pića. Jedite dovoljno voća i povrća kako biste osigurali preporučenih 5 obroka dnevno, a to se odnosi i na žitarice (namirnice bogate vlaknima). Saznajte sve o higijenskim uvjetima područja na kojem se nalazite, posebno u zemljama visokog rizika poput azijskih, afričkih i zemalja latinske Amerike (Skuhaj ili oguli ili ne diraj!).

3. Ne preskačite doručak. Doručak nije samo šalica kave ili čaša voćnog soka. Doručkovanje će vam ujutro dati potrebnu energiju i smanjiti osjećaj gladi tijekom dana, što će pomoći pri sprečavanju prejedanja.

4. Ne preskačite obroke i navečer jedite manje obroke. Ograničite razdoblja bez konzumiranja hrane na 4 do 5 sati maksimalno. Izgladnjelost prije obroka može smanjiti vašu sposobnost odabira kvalitetnijih namirnica , a i potaknuti prejedanje. Kontinuirana razina energije smanjuje pojavu umora. Osim toga, izgladnjivanje tijekom dana te obilan obrok prije spavanja ometa normalnu probavu i spavanje. Pokušajte se što je više moguće držati svog uobičajenog načina prehrane.

5. Svijet za jet-lag. Kako biste smanjili negativan učinak jet-laga koji ometa vaš normalan ritam, pokušajte namjestiti svoj sat prema zoni u koju putujete već na početku putovanja. Prema tome prilagodite i vrijeme obroka. Spavajte u avionu ako je noć u zoni u koju letite, a ostanite budni ako je u zoni dan.

6. Pokušajte pojesti lagan i zdrav obrok prije početka putovanja. Izaberite salatu, svježe voće, juhu s povrćem i pečenu piletinu.

7. Letenje uzrokuje dehidraciju. Pijte dovoljno vode i nisko kaloričnih sokova (1 čaša svakih sat vremena tijekom leta će pomoći spriječiti dehidraciju i jet-lag).

8. Budite umjereni s pićima koja sadrže kofein i ne koristite ih kao zamjenu za hranu. Kofein je blagi stimulans i konzumiranje velikih količina doprinosi dehidraciji i može ometati ciklus spavanja.

9. Pokušajte biti tjelesno aktivni koliko je to moguće. Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na srce i krvožilni sustav, a i na organizam općenito. Koristite stepenice umjesto lifta, prošećite ili otiđite u fitness centar. Tijekom leta se istegnite, a posebno leđa, ruke, noge te prošećite po avionu. Tako potičete cirkulaciju i sprječavate duboku vensku trombozu i jet-lag.

Sporije jedenje utječe na smanjenje unosa kalorija

Žene koje sporije jedu unose manje kalorija od onih koje jedu brže, iako im objed traje dulje.

Istraživači sa sveučilišta Rhode Island u SAD-u procijenili su utjecaj konzumiranja hrane na unos kalorija. U tu je svrhu 30 zdravih žena, u dobi od 18 do 48 godina, tri puta posjetilo laboratorij. Tijekom prvog posjeta ispunile su anketu o povijesti bolesti, učestalosti konzumiranja hrane te ponašanju vezanom uz dijete za mršavljenje i tjelesnu masu. U slijedeća dva posjeta od njih se tražilo da pripremljen obrok pojedu sporo ili brzo. Tijekom posjeta kada su obrok morale brzo pojesti, dobile su velike žlice i trebale su jesti bez stanki između zalogaja. Kada su pak obrok trebale pojesti sporo, dobile su male žlice te su morale uzimati male zalogaje. Također, između zalogaja morale su spustiti žlicu te prožvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta. Glad, sitost, želja za hranom i žeđ proučavani su u redovitim intervalima prije, tijekom i nakon obroka.

Analiza rezultata otkrila je da iako sporo objedovanje produljuje trajanje obroka za 20 minuta, ispitanice su pojele manje kalorija (579 prema 646 kcal) i manju količinu hrane (399 prema 445 g) u usporedbi s brzim objedovanjem. Također, razine sitosti kao i unos vode bili su znatno veći tijekom sporog konzumiranja obroka, čime se otvara pitanje dodatnog pomoćnog mehanizma.

Kao zaključak, sporija konzumacija obroka može pridonijeti smanjenom unosu energije kod zdravih žena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se provjerilo odnosi li se taj zaključak i na cijelu populaciju te različite tipove obroka uz dulje razdoblje proučavanja.