Međunarodni dan mladih

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih je ” Put do 2030. godine: iskorjenjivanje siromaštva i postizanje održive potrošnje i proizvodnje” .

Cilj ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih je usvajanje Dnevnog reda za održivi razvoj 2030 koja je usredotočena na vodeće uloge mladih u osiguravanju iskorjenjivanja siromaštva i postizanje održivog razvoja kroz održivu potrošnju i proizvodnju. Događaj Međunarodnog dana mladih 2016. obilježavat će se diljem svijeta.

Godine 1999. u svojoj rezoluciji 54/120, Generalna skupština UN-a proglasila je 12. kolovoza Međunarodnim danom mladih koji daje priliku za slavlje stavova i inicijativa mladih. Proslave u sjedištu Ujedinjenih naroda i diljem svijeta prepoznat će važnost napora mladih, suradnju i sudjelovanje u provedbi Dnevnog reda 2030. održivog razvoja, a posebno ulogu mladih u osiguravanju iskorjenjivanja siromaštva i postizanja održivog razvoja.

IntlYouthDayAllLanguages01-1024x213

Održivi potrošnja podrazumijeva korištenje proizvoda i usluga koje zadovoljavaju osnovne potrebe zajednice uz očuvanje potrebe budućih generacija. Razvoj i promicanje pojedinačnih izbora i aktivnosti koje povećavaju ekološku učinkovitost potrošnje svih i smanjuje otpad i zagađenje od presudne je važnosti za pravedan socioekonomski razvoj. Ipak , mnogi mladi muškarci i žene suočavaju se s preprekama određenih zelenih izbora potrošnje. Te prepreke za održivi izbor potrošnje uključuju visoke cijene robe i usluga i nedostatak informacija o dostupnim izborima .

Povećanje učinkovitosti resursa kreće prema održivoj proizvodnji i može značajno doprinijeti zadovoljavanju osnovnih potreba svih ljudi, uključujući hranu, vodu i energiju, a i učiniti ih više dostupnim i pristupačnim za one koji žive u siromaštvu. Ulaganje u održivu proizvodnju stvara nova tržišta i mogućnosti zapošljavanja i pomaže osiguravanje socijalne uključenosti svih ljudi u društvima.

Promjene u načinima potrošnje također imaju potencijal doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva. Održivi razvoj i stvaranje uvjeta koji omogućavaju prijelaz u zelenom gospodarstvu, često daju novi poticaj za gospodarski rast i veći udio potrošnje dodijeljeno društvenom razvoju, uključujući zdravstvo i obrazovanje.

Fokusirajući se na dimenzije društvenog razvoja i održive potrošnje i proizvodnje, ovogodišnja tema stavlja naglasak na međusektorski pristup održivosti i ogromne društvene, političke, ekonomske i ekološke veze potrebne kako bi se to postiglo.

Više na: https://www.un.org/development/desa/youth/international-youth-day-2016.html

http://www.un.org/esa/socdev/unyin/documents/Toolkit-IYD-2016.pdf

#YouthDay

#UnitedNationsYouth

Svjetski dan hepatitisa 2016. – stop hepatitisu B i C

Svjetski dan hepatitisa 2016Svjetski dan hepatitisa se svake godine u svijetu obilježava 28. srpnja. Cilj mu je podignuti svijest javnosti, osoba pod povećanim rizikom te zdravstvenih djelatnika i ukazati na javnozdravstveni značaj virusnih hepatitisa, prvenstveno virusnih hepatitisa B i C, s njima povezane rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja, uključivanja u skrb i liječenja te iskazivanja podrške oboljelima.

Ovogodišnji slogan i ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana hepatitisa 2016. g., „Informiraj se o hepatitisima, djeluj sada“ („Know hepatitis, act now“), sadržane su i u nacionalnoj kampanji u Hrvatskoj:

  • Informirajte se o hepatitisu  – jeste li u riziku?
    Svatko može biti u riziku, a neke skupine izložene su većem riziku
  • Informirajte se o hepatitisu – testirajte se
    Procjenjuje se da 95 % osoba u svijetu koje žive s virusnim hepatitisom to ne znaju. S obzirom da infekcija često izaziva vrlo blage simptome ili ih uopće nema, testirajte se ako ste bili izloženi riziku.
  • Informirajte se o hepatitisu – postoji liječenje
    Preko 90 % osoba koje žive s hepatitisom C mogu biti potpuno izliječene u roku od 3-6 mjeseci, a odgovarajuće liječenje hepatitisa B i C može spriječiti razvoj komplikacija kronične bolesti jetre koje ugrožavaju život: ciroze i raka jetre.

 

Svjetski dan hepatitisa 2016

Ove su godine aktivnosti u znaku nove Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016–2021. koju su usvojile zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni cilj strategije je eliminacija virusnih hepatitisa do 2030. godine, a uključuje i sljedeće globalne ciljeve, koje bi valjalo ostvariti do 2020. godine: smanjenje broja novih slučajeva hepatitisa B i C za 30 %, smanjenje smrtnosti za 10 %, povećanje postotka dijagnosticiranih slučajeva kroničnog hepatitisa s trenutačnih 5 % na 30 % te značajno unaprjeđenje prevencije i liječenja oboljelih od hepatitisa.

Virusni hepatitisi

Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E, koji mogu prouzročiti akutno ili kronično oboljenje. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju (postotak zaraženih), pri čemu  tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.

Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“  tj. bolest „prljavih ruku“,  uzrokuje akutnu, prolaznu bolest,  u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.

Bitno je skrenuti pažnju na viruse hepatitisa B i C,  koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome. Ako se simptomi pojave to su slabost, umor, vrućica, gubitak teka, mučnina, povraćanje, žutica i drugi simptomi. Oba virusa, prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C javljaju se svuda u svijetu, a prevalencija uvelike varira od jedne zemljopisne regije do druge, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih regija.

U zemljama s niskom prevalencijom virusnih hepatitisa, uključujući Hrvatsku, glavni su put prijenosa nezaštićeni spolni odnosi sa zaraženom osobom i korištenje nesterilnih igala, šprica i ostalog pribora  za injiciranje droga.

Epidemiologija hepatitisa B i C u Hrvatskoj i svijetu

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je virusom hepatitisa B zaraženo oko 240 milijuna ljudi, a virusom hepatitisa C oko 150 milijuna ljudi. U Europi od posljedica zaraze hepatitisom godišnje umire 1,4 milijuna ljudi; oko 13 milijuna ljudi ima kronični hepatitis B, a oko 15 milijuna ljudi kronični hepatitis C. Procjenjuje se da u svijetu 95 % ljudi s kroničnim hepatitisom ne zna da je zaraženo, a samo ih manji dio ima pristup liječenju. SZO procjenjuje da bi uz veću dostupnost liječenja sedam milijuna života moglo biti spašeno između 2015. i 2030. godine, i to uz znatne uštede.

Hrvatska je zemlja niske prevalencije (postotka zaraženih) virusnih hepatitisa B i C.  Procjenjuje se da je prevalencija infekcije hepatitisom B i C u općoj populaciji Hrvatske oko 0,5 %. U skupinama s povećanim rizikom (osobe koje injektiraju droge, osobe koje imaju veći broj spolnih partnera ili spolno prenosive infekcije), prevalencija je viša nego u općoj populaciji.

Zadnjih se godina u Hrvatskoj godišnje bilježi oko 200 prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C  (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa C zajedno) te približno jednako toliko slučajeva hepatitisa B. Zahvaljujući sveobuhvatnoj prevenciji, vidljiv je trend smanjenja broja novih dijagnoza infekcija hepatitisom B i C.

Unatoč relativno povoljnoj epidemiološkoj situaciji virusnih hepatitisa, hepatitis B i C su javnozdravstveni prioritet, budući da se procjenjuje da je oko 25 000 osoba u Hrvatskoj zaraženo virusom hepatitisa B, a oko 40 000 osoba virusom hepatitisa C. S obzirom na ove procjene, potrebno je nastaviti unapređivati nacionalni odgovor na infekcije hepatitisom B i C u Hrvatskoj, posebno u populacijama izloženim većem riziku.

Savjeti za prevenciju zaraze hepatitisom B i C:

  • Ne koristite psihoaktivna sredstva (droge), uključujući prekomjernu konzumaciju alkohola, jer oni utječu na sposobnost prosuđivanja i povećavaju vjerojatnost rizičnih ponašanja (opijenost smanjuje racionalnost, a slabi samokontrolu); tuđi i nesterilni pribor za injiciranje droga povećava rizik od zaraze hepatitisom B i C i HIV-om
  • Ne upuštajte se u rane spolne odnose, jer oni donose rizike za zdravlje
  • Ne upuštajte se u rizične spolne odnose (veći broj partnera, ne korištenje zaštite)
  • Ne koristite tuđe predmete na kojima može biti krvi ili sukrvice (četkice za zube, britvice i sl.)
  • Izbjegavajte tetoviranje i piercing u neadekvatnim (nesterilnim) uvjetima
  • Ako ste bili u riziku, testirajte se radi rane dijagnoze, čime se poboljšava ishod liječenja
  • Protiv hepatitisa B postoji zaštita cijepljenjem (u Hrvatskoj uvedeno od 1999. odnosno 2007. godine u nacionalni program cijepljenja)


NACIONALNA KAMPANJA „STOP HEPATITIS B i C“

Nacionalna kampanja „Stop hepatitisu B i C“ priključuje se globalnom obilježavanju Svjetskog dana hepatitisa 2016. godine (http://www.nohep.org/).  U organizaciji nositelja kampanje, udruge HUHIV i partnera – zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva, diljem Hrvatske provode se brojne preventivne aktivnosti koje promiču odgovornost prema vlastitom zdravlju. Cilj kampanje je informirati i educirati javnost, osobe pod povećanim rizikom od zaraze i zdravstvene djelatnike o rizicima i načinima zaštite, testiranju i uključivanju u liječenje i skrb.

U Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” 28. srpnja održan je stručni simpozij posvećen virusnim hepatitisima. Simpozij je obradio sve aktualne teme iz područja virusnih hepatitisa, od epidemiologije i terapije novim antivirusnim lijekovima u Hrvatskoj do motivacije, edukacije i kvalitete života oboljelih. Istaknutu ulogu ove godine su imale udruge oboljelih pa je Simpozij otvoren predstavom “Lucijina priča” koja govori o rizicima i problemu mladih ljudi zaraženih hepatitisom C. Suorganizatori ovogodišnjeg Simpozija su Referentni centar Ministarstva zdravlja za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), European Liver Patients Association(ELPA), Udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa (HEPATOS) i Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV).

Više o hepatitisima i kampanji, uključujući edukativno -informativne materijale (plakat, letak, video spot) možete pronaći na ovoj poveznici:

http://huhiv.hr/svjetski-dan-hepatitisa