Aktivan godišnji odmor

Godišnšji je odmor razdoblje različitoga trajanja, najčešće od 14 do 30 dana, koje bi trebalo služiti opuštanju, osvježiti, obnoviti fizičke, duhovne i emocionalne sposobnosti čovjeka, omogućiti odmak od radne svakodnevice i “napuniti baterije” za sljedeću radnu godinu.

Takav odmor ne smije biti pasivni nerad, nego aktivna psihofizička rekreacija.

Godišnji odmor potreban je svima jer razbija jednoličnost svakodnevnoga ponavljanja rituala. Težište je na tjelesnoj aktivnosti, iako mnogi pod pojmom “odmor” podrazumijevaju mirovanje, izležavanje i smanjeno kretanje. Bavljenje tjelesnom aktivnošću  treba provoditi s užitkom, druženjem s članovima obitelji i prijateljima.
Prehrana treba biti s puno povrća za pravilnu probavu (koja promjenom ambijenta može biti poremećena), voća za vitamine i antioksidanse, s malo masnoća i mesa, s maslinovim uljem, plavom ribom i dosta tekućine koja se, zbog gubitka znojenjem, treba nadoknaditi u količini od najmanje litre i pol na dan. Najbolje je piti vodu, prirodne, nezaslađene voćne sokove, a manja količina crnoga vina nije zabranjena.

Na godišnji se odmor ne smije zaboraviti uzeti i lijekove, ako ih redovno uzimamo. Oni se trebaju čuvati na prikladnom mjestu, da se ne pokvare. Visokotlakaši mogu uzeti i tlakomjer. Dobro je uzeti i malu priručnu ljekarnu, pogotovo ako se putuje s djecom. Osobe koje na vožnju reagiraju mučninom, prije puta trebaju uzeti lijek protiv mučnine.

U ljetnim mjesecima česte su crijevne infekcije od nehigijenski spravljene hrane, nezdrave vode ili nečistih ruku. Stoga treba nastojati konzumirati hranu provjerenoga podrijetla, svježe spravljenu.

 

Aktivan godišnji odmor i zdravlje

Sunčanje

Zbog oštećenog sloja ozonskog omotača oko Zemlje, pretjerano izlaganje suncu danas postaje zdravstveni rizik. Sunce je u umjerenim količinama izvor zdravlja: jača obrambene snage organizma, izaziva u tijelu proizvodnju D-vitamina koji štiti djecu od rahitisa i koji povećava količinu kalcija u krvi i kostima, štiteći tako od osteoporoze.
Neumjereno sunčanje u konačnici može dovesti do pojave raka kože i, još zloćudnijeg, melanoma kože. Posljednjih se godina bilježi porast oboljelih od raka kože.
Vrijeme za sunčanje obično je ograničeno trajanjem godišnjeg odmora i svi žele što prije i što intenzivnije pocrnjeti. Poznate su već opće upute da se suncu treba izlagati umjereno, u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima i da tijelo treba zaštititi nekim od sredstava za sunčanje koje sadrži zaštitni faktor koji sprečava prodiranje opasnih sunčevih zraka do stanica kože. Vrijeme provedeno na suncu treba postupno produžavati, od svega nekoliko minuta prvi dan. Posebno su osjetljiva djeca i stariji ljudi, plavokosi i plavooki. Zbog nepažnje, česte su i sunčane opekline. Ako koža pocrveni, treba ju namazati nekim sredstvom za hlađenje. Ako se pojave mjehuri, potrebna je liječnička pomoć.
I kada ste odjeveni, namažite kremom nepokrivene dijelove tijela.
Nakon kupanja isperite sol jer ona čini kožu osjetljivijom. Glavu treba imati pokrivenu, naročito djeca, starije i ćelave osobe. Izlaganje nezaštićene glave suncu može pratiti i sunčanica. Njezini su znaci povišena tjelesna temperatura, vrtoglavica, smetenost, glavobolja, a moguća je i nesvjestica. Takvu osobu treba odmah prenijeti u hladan prostor i pozvati liječnika.

 

sunčanje i zdravlje

Oči i sunce

Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti očiju. Intenzivno izlaganje sunčevim zrakama može dovesti do opeklina vjeđa, spojnice oka (konjunktive) i rožnice, koje od topline mogu presušiti, ispucati, ljuštiti se i jako boljeti. Oko je u grču i ne može se otvoriti. Takvo stanje, srećom, uz mirovanje i kapanje kapi, prolazi za dan-dva. No, sunčeve zrake mogu nepovratno oštetiti unutrašnjost oka, leću i očnu pozadinu. Toga nismo svjesni jer oštećenja u dubini oka ne bole. Posljedice mogu biti zamućenje leće (katarakta) i propadanje vidnih stanica na očnoj pozadini, koje je trajno. Stoga je na suncu neophodno zaštititi oči sunčanim naočalama. Jedini uvjet koji one moraju zadovoljavati jest da “stakla” imaju filtar koji ne dopušta prodiranje štetnih UV-zraka (do 400 nm valne duljine). Sve ostalo pitanje je izbora, ukusa i materijalne mogućnosti.
Danas postoje različiti materijali od kojih se bruse “stakla”: ona mogu biti prava, tzv. mineralne leće ili od plastike. Nekada je strah od plastike bio opravdan, no danas je plastika tako kvalitetna da nema razlike u odnosu na staklo. Prednosti su joj što je lagana i teže se ošteti, a pri lomljenju se ne rasprsne u sitne komadiće kao staklo. Zatamnjenje može biti po potrebi 25-75%, obojenost različitim bojama, s dioptrijom ili bez nje. Od boja, oku je najugodnija siva (čisto siva, dimno siva, smeđe siva, zeleno siva). Postoje i stakla koja ne mijenjaju vanjske boje, a pogodna su za vozače.

oči i sunceDjeca sa sunčanim naočalama ne prate modu. I njima su naočale potrebne, iste kao i za odrasle, sa zaštitnim UV filtrom. Nemojte djeci kupovati naočale “na placi”, plastične i tamne, a bez filtra, jer će se zbog zatamnjenja njihova zjenica proširiti da ulovi všie svjetla i time izravno otvoriti vrata za štetne sunčeve zrake, pri čemu imamo lažni osjećaj sigurnosti. Kod kupnje naočala potrebno je tražiti i deklaraciju u kojoj proizvođač navodi karakteristike stakala te garantira kvalitetu proizvoda. Posljedice pretjeranog izlaganja očiju suncu očituju se tek za puno godina i zato na oči trebamo misliti uvijek.

Adolescenti i ljetni praznici

Velik broj djece i mladih ljeti svoje stalno prebivalište zamijene morskim ili sličnim odredištima. Promjenom mjesta boravka mijenja se i način života. Vodeći javnozdravstveni problemi mladih povezani su upravo s određenim ponašanjem i navikama. Pri tome se treba sjetiti osnovnih preporuka.

Pravilna je prehrana jedan od preduvjeta zdravlja. Temelji se na raznovrsnosti namirnica koje čine integralne žitarice, voće i povrće, bijelo meso i riba. One osiguravaju dovoljno hranjivih tvari, vitamina i minerala. Svakodnevna količina kalcija osigurat će se iz mliječnih proizvoda, najbolje fermentiranih. Treba izbjegavati brze visokokalorične obroke, bez biološki vrijednih tvari (tzv. “mrtva hrana”), a koje mladi rado jedu. Vrlo je važno ne preskakati doručak kojim treba unijeti 40% dnevne kalorijske vrijednosti hrane i znati da doručak ne deblja, što je posebno dobro napomenuti djevojkama koje su “stalno” na dijeti.
Za zdravlje je također potrebno dnevno popiti najmanje jednu i pol litru vode. To je ljeti naročito važno. Gazirana pića i alkohol treba izbjegavati. Na plesnjacima i u disko-klubovima treba naručiti piće u originalnoj zatvorenoj boci. Najbolje je da pijete iz boce zbog sve češće pojave tzv. “droge u čaši”, bezbojne, lako topive tvari bez mirisa i okusa, s vrlo brzim djelovanjem u obliku omamljenosti i nekritičnosti. Ta se droga u žargonu naziva i “droga silovatelja”.
Školski praznici trebaju biti aktivni. Iako se odmor često zamišlja kao izležavanje, dobro ga je iskoristiti za tjelesnu aktivnost, plivanje, trčanje, vožnju bicikla.
U adolescentnoj dobi odlučujemo kakvo ćemo lice i kožu imati u zreloj dobi. Zato je neophodno koristiti sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom i sunčati se samo u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima.

Ljeto i opuštena atmosfera pogodni su za sklapanje novih poznanstava, veza, ljubavi. Pri tome treba imati na umu da rizično spolno ponašanje, veći broj spolnih partnera, nekorištenje kondoma pri spolnom odnosu povećavaju broj obolijevanja od spolno prenosivih bolesti, infekcija spolnih organa i njihovih posljedica te neplanirane trudnoće i pobačaja. Korištenje alkoholnih sredstava i sredstava ovisnosti pridonosi rizičnom spolnom ponašanju.

Stoga: koristite zaštitna sredstva pri svakom spolnom odnosu i recite alkoholu i drogama NE! Nemojte dopustiti da vam nezdravo i rizično ponašanje pokvari školske praznike. Budite slobodni i uživajte u životu bez rizika.

 

adolescenti i ljeto