Klima uređaji

U ljetnim mjesecima kada su vrućine velike, klima uređaji mogu pomoći kod rashlađivanja i doprinijeti ugodnijem osjećaju.

Klima uređaji bi trebali rashlađivati prostor na do 7 stupnjeva niže od vanjske temperature jer inače izlazak vani izaziva preveliki cirkulacijski šok za organizam.

Tijekom korištenja klima uređaja, vlažnost treba biti između 40 i 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7°C niža od vanjske temperature. Velike temperaturne razlike mogu biti štetne za zdravlje, pogotovo za srčano-žilni sustav, pa je dobro zapamtiti da najveća razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi smjela prelaziti 10°C. To pogotovo vrijedi za djecu, starije, osobe s kroničnim bolestima i osobe s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Osjetljivije osobe ne bi trebale pretjerati s korištenjem klima uređaja kod kuće i na radnom mjestu (u uredima) jer im može uzrokovati prehladu, bolove i ukočenje vrata ili leđa. Također pazite da puhanje ne usmjerite izravno prema sebi, pogotovo ne u glavu kako ne biste zadobili glavobolje, upale sinusa, uha i očiju, neprestane infekcije dišnog sustava i psihički zamor.

Prekomjerno klimatizirama prostorija može isušiti sluznicu nosa, pri čemu slabi obrana organizma i funkcija pročišćavanja udahnutoga zraka, te se olakšava prodor uzročnika bolesti u niže dišne putove. Pretjerano koristeći klimu (kontinuirano dulje od 2-3 sata) možete izazvati začepljenost i curenje iz nosa, kihanje, crvenilo očiju i oticanje očnih kapaka.

Ne zaboravite da redovito održavanje klima uređaja i ne pretjerivanje s hlađenjem omogućuje njegov pravilan rad i uštedu energije. 

Zrak iz klima uređaja koji se ne održavaju redovno često je loše kvalitete, a ponekad i neugodnog mirisa, što kod ljudi može izazvati neugodne reakcije, kronične bolove u kralješnici i „sindrom bolesne zgrade“. Najčešće tegobe koje su povezane sa “sindromom bolesne zgrade” su upala sluznice očiju, nosa i grla, osjećaj suhoće sluznice, kašalj, svrbež, učestalije infekcije dišnog sustava, glavobolja i psihički zamor.

Kod malih, kućnih klima uređaja   temperatura treba biti postavljena na maksimalno 7 stupnjeva hladnije nego vani jer inače izlazak vani izaziva preveliki šok za organizam. Važno je redovito tehničko održavanje klima uređaja i ne pretjerivanje s rashlađivanjem kako bi se osigurala kvaliteta zraka koji udišemo u klimatiziranoj prostoriji, te omogućio njegov pravilni rad i uštedu energije.

No nemaju svi mogućnost upaliti klima uređaje u ovim vrućinama …

Ne treba zaboraviti da su ljudi godinama živjeli bez klimatizacije. U skladu s Vašim zdravstvenim stanjem, Vaše tijelo može se samostalno aklimatizirati na ljetno povećanje temperature. Samo se naviknite na činjenicu da morate promijeniti svoje aktivnosti i raspored kako biste pobijedili vrućinu. Ne zaboravite za strujanje zraka oko vas koristiti ventilatore i lepeze.

Što je djelotvornije: ventilator ili klima uređaj?

  • Ventilatori mogu olakšati podnošenje visokih temperatura. No, ako vanjska temperatura poraste iznad 30°C, ventilator će biti manje učinkovit od klima uređaja ili tuširanja mlakom vodom.
  • Klima uređaji predstavljaju najbolju zaštitu od zdravstvenih poremećaja uzrokovanih visokim temperaturama.
  • S obzirom da boravak u klimatiziranim prostorijama i kroz samo nekoliko sati smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja, češće ih posjećujte i boravite najtopliji dio dana u njima (trgovina, knjižnice, kina…).

Priprema i čuvanje hrane

Današnji način života često onemogućava svakodnevnu nabavu svježih namirnica. Stoga ih treba pažljivo izabrati i pravilno uskladištiti. S malo znanja, hladnjak, ledenica i ormar mogu postati sve što želimo u pogledu kvalitetne prehrane.

Hlađenje je najčešći način skladištenja svježe hrane, jer niske temperature usporavaju prirodan proces kvarenja hrane. Zaleđivanjem se uvijek hrane još više produžava. Neko smrznuto voće može sadržavati više C-vitamina ako je zamrznuto odmah nakon branja, nego ono svježe koje stoji u trgovini nekoliko dana. Smrznuto povrće i voće dobar su izbor ako nisu dostupni svježi ili im nije sezona. Ako ih sami zamrzavamo, moraju biti potpuno svježi i zdravi, bez imalo oštećenja ili truleži. Ne zamrzavaju se zelena salata, svježa rajčica, jabuke, grožđe, kuhana jaja i stari krumpir. Ledenica mora imati stalnu temperaturu od -180C ili nižu.
Svježe povrće treba blanširati (bolje parom nego kipućom vodom), što deaktivira enzime koji uzrokuju kvarenje, zatim ohladiti i čvrsto pakirati u materijalima pogodnim za zamrzivač. Na svakome paketiću treba označiti datum zamrzavanja i očekivano vrijeme trajanja (bijela riba oko 6 mjeseci, voće 6-12 mjeseci, povrće 8-10 i meso i piletina 9-12 mjeseci).
Meso se polako odmrzava (pogotovo veliki komadi), najbolje u hladnjaku, jer su tako manji gubici vitamina i minerala. Međutim, povrće je bolje odmah staviti u kipuću vodu. Kruh treba odmrznuti u pećnici (ne i ostale namirnice). Odmrznuta hrana ima povećan broj mikroorganizama pa se zato ne smije ponovno zamrznuti jer se može pokvariti ili čak uzrokovati trovanje. Ako ledenica prestane raditi, najbolje je prva 24 sata hranu ostaviti unutra i ledenicu ne otvarati. Nakon toga hranu treba premjestiti. Kuhana hrana i školjke ne smiju se ponovno zamrznuti ako su bili na temperaturi od 5oC više od tri sata. Ostala hrana provjeri se tako da se neotvoreno pakiranje pritisne. Ako još ima kristala, hrana se može koristiti, a ako ih nema, baca se. Svježe meso može biti iznad 5oC svega 6 sati i spasiti se može ako se odmah jede. Ako ima kristale, može se ponovno zamrznuti. Kreme, pudinge i sladoled treba baciti.

Postupak zamrzavanja sam po sebi ima mali učinak štete na nutritivnu vrijednost namirnica i treba ga pravilno provoditi.

Temperatura u hladnjaku treba biti 0-50C. Meso i riba tu se mogu držati samo jedan dan.

Konzervirana hrana skladišti se na suhom i hladnom mjestu. Ne smijemo koristiti oštećene konzerve i one kojima je istekao rok uporabe.

Suha hrana često je bogata vlaknima i ima malo masti. U procesu sušenja očuvani su mnogi nutrijenti, osim nižeg sadržaja C-vitamina. Treba ju čuvati na tamnom i prozračnome mjestu. Brašno treba biti na hladnom, da se izbjegne napad insekata.

Treba kupovati samo one količine voća i povrća koje se mogu pojesti u nekoliko dana i treba ih džržati u hladnjaku. Nepojedenu hranu iz konzervi potrebno je staviti, u dobro zatvorenoj staklenoj ili plastičnoj posudi u hladnjak. Ribu je najbolje jesti odmah nakon kupnje, ali očišćena može preko noći ostati u hladnjaku. Svježe namirnice treba u hladnjaku držati odvojene od kuhane hrane.

Opće je pravilo: ako se sumnja u ispravnost nekog proizvoda ili namirnice, bolje je baciti ih nego riskirati trovanje hranom.

 

 

Priprema i čuvanje hrane

Crijevne zarazne bolesti

Pod crijevnim zaraznim bolestima podrazumijevamo sve one zarazne bolesti čiji uzročnici ulaze u čovječje tijelo kroz usta i izazivaju oštećenja u probavnom sustavu. Gotovo su uvijek prisutni simptomi grčevi u trbuhu, proljev i povraćanje. Prema vrstama uzročnika i karakterističnim kliničkim slikama, u našim su krajevima najčešći enterokolitis i salmoneloze, koje se mogu javiti i u epidemijama.

Uzročnici tih oboljenja dospijevaju u probavni trakt uzimanjem zagađene hrane ili vode te stavljanjem zagađenih predmeta u usta. Izvor je zaraze bolestan čovjek ili kliconoša, koji uzročnike izlučuje iz organizma putem stolice, a u hranu dospijevaju preko njegovih ruku. Zbog tog najčešćeg načina prijenosa te se bolesti zovu i “bolesti prljavih ruku”. Drugi su važan čimbenik u prijenosu muhe. Njihovo je značenje veće u higijenski zaostalim krajevima i na selu.

U pravilu se događa da se hrana zagadi vrlo malim i nevidljivim količinama izmeta, u kojima nema dovoljno zaraznih klica koje su sposobne izazvati bolest. No, oneCrijevne zarazne bolesti su i izvan tijela sačuvale sposobnost razmnožavanja u optimalnim uvjetima: dovoljno hranjivih tvari i vlage, temperatura što bliža 370C. Ljeti je na sobnoj temperaturi dovoljno 6-12 sati da se klice namnože u količini koja može izazvati bolest. Dužim stajanjem, takva bi hrana promijenila svojstva i ne bi bila za uporabu. Ako se temperatura u hrani poveća do točke vrenja, svi bi se mikroorganizmi uništili. Iz toga proizlazi zaključak da,  pogotovo ljeti, treba jesti svježe pripremljenu hranu, termički dobro obrađenu. Prije pripreme hrane ruke treba dobro oprati (kao i uvijek nakon nužde), pripremljenu hranu treba konzumirati odmah, izbjegavati kreme i kremaste kolače, majoneze, francusku salatu, meso peradi i jaja iz neprovjerenih izvora ili ako nisu svježe pripremljeni, u kući dobro oprati svo posuđe nakon pripreme hrane, a posebno dasku za meso na kojoj se mogu zadržati njegovi ostaci. U trgovini treba osjetljive namirnice kupovati samo iz dobrih i čistih hladnjaka. Čistoća trgovina važna je za odluku hoćemo li u njima kupovati hranu. U restoranima je bolje naručiti topla jela koja se neposredno spremaju, a oprez je potreban s raznim salatama.