Bazeni, kupanje i zdravlje

Uskoro će početi sezona kupanja i željeli bismo podsjetiti da uz veselje i velike zdravstvene koristi kupanja i plivanja, tu postoje i određeni zdravstveni rizici kao što su neke zarazne bolesti (infekcije),  ozljede te posljedice prekomjernog izlaganja suncu i velikim vrućinama i neopreznog ronjenja. Osim prirodnih vodenih površina, kao što su more i jezera, ljudi često koriste i bazene.

Zdravstvena ispravnost vode bazena u Hrvatskoj

Zdravstvena ispravnost vode u bazenima regulirana je na nacionalnoj razini od 2012. godine Pravilnikom o sanitarno – tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda (prije lokalnim propisima, odlukama gradova). Praćenje bazenskih voda provode županijski zavodi za javno zdravstvo.

Korisnici kupališta i bazena i rizici za zdravlje

Korisnike možemo podijeliti u nekoliko grupa, ovisno o dobi, zdravstvenom statusu i aktivnostima: djeca različite dobi koja sudjeluju u programima učenja plivanja, sportskim aktivnostima i zabavnim programima (rođendani, obljetnice…itd.), odrasle radno aktivne osoba koje se bave plivanjem kao tjelesnom aktivnosti radi odmora i unapređenja zdravlja te starije i osobe sa zdravstvenim poteškoćama koji bazene koriste da bi održali tjelesnu kondiciju, ili zbog terapijskih i rehabilitacijskih postupaka.

Neke grupe korisnika imaju veći rizik za različita oštećenja zdravlja od fizikalnih, mikrobioloških i kemijskih čimbenika. To su djeca, koja obično provode u vodi više vremena nego odrasli i sklonija, su slučajno ili namjerno, gutati bazensku vodu. Zatim, starije osobe, koje imaju različita ograničenja što se tiče snage, izdržljivosti, spretnosti te imunokompromitirane osobe (WHO 2006).

Posebna grupa su djelatnici koji u takvim centrima rade i koji su profesionalno izloženi rizicima. Specifičnost za njih, kao i kod profesionalnih sportaša, je da zbog zahtjeva radnog mjesta provode više vremena izloženi čimbenicima u i oko bazena nego rekreativni korisnici. Prvenstveno se to odnosi na svakodnevnu izloženost kemijskim čimbenicima rizika, agensima koji djeluju preko kože ili respiratornog sustava, u obliku aerosola. Većina zaposlenika rekreacijskih i edukacijsko-rehabilitacijskih centara ipak ne ulazi u same bazene, već se bave pripremom, održavanjem i čišćenjem, što zahtjeva boravak oko bazena te u pomoćnim prostorijama. Zbog svega navedenoga, za zaposlenike u kupališnim centrima, preporučaju se redoviti liječnički pregledi tijekom zaposlenja.

Svaki odlazak na bazene, u rekreacijske, lječilišne, rehabilitacijske i sve aktualnije wellness i spa centre povezan je i s određenim zdravstvenim rizicima. Radi toga se turizam ne može zamisliti bez zdravstvene zaštite korisnika. No, većina ovih rizika može se izbjeći ili značajno smanjiti odgovarajućom edukacijom, prevencijom bolesti i promicanjem zdravlja. Te aktivnosti zahtijevaju odgovornost svih pojedinaca, kako posjetitelja, tako i bazenskih djelatnika i zdravstvenih profesionalaca, kao i lokalnih vlasti. Čimbenike rizika prisutne u rekreacijskim i rehabilitacijskim kupališnim centrima, na bazenima i u bazenskom okolišu možemo razvrstati u tri skupine: mikrobiološke, kemijske i fizikalne rizike.

Mikrobiološki čimbenici rizika

Infekcije povezane s rekreacijskim kupanjem  su crijevne infekcije koje  uzrokuju želučane i probavne tegobe, upale sluznice oka (tzv. kupališni konjunktivitis), upale uha zbog zadržavanja nečiste vode u vanjskom zvukovodu, upale kože, upale dišnog sustava, infekcija mokraćnih putova , enteroviroze koje uzrokuju bolesti s temperaturom i osipom, bolest šaka stopala i usta te među ostalim i serozni meningitis i dr.

Što se tiče opasnosti od nekih infekcija koje se mogu dobiti prilikom kupanja, nad svim našim javnim kupališnim mjestima, morskim kupalištima, jezerima, rijekama, a i bazenima postoji stalan zdravstveni i nadzor nad sigurnošću vode za kupanje s mikrobiološkom i kemijskom kontrolom vode te izviđanjem na terenu radi uočavanja i otklanjanja nekog spomenutog rizika. Taj nadzor s ciljem prevencije bolesti i zaštite zdravlja kupača provode kod nas zdravstvene ekološke i epidemiološke službe zavoda za javno zdravstvo.  U nekontroliranim mjestima „divljim plažama“, ili prilikom velikog broja kupača, u plićacima i kod velikih temperatura može onečišćenje biti povećano.

Generalno govoreći, kad govorimo o prirodnim vodenim površinama, rizik od zaraze je utoliko veći ukoliko je neka vodena površina manja i slabije protočna, jer se lakše onečisti štetnim tvarima i mikroorganizmima, koji potiču iz žive i nežive  prirode ili od samih kupaca. Iz tih razloga od prirodnih vodenih površina za kupanje je najsigurnije more (tome doprinosi i prisutnost morske soli), a najnepovoljnije su male stajaće vode, barice i slično. Bazeni potpuno ovise o ljudima i mogu biti savršeno  čisti i sigurni, a s druge strane biti i vrlo nesigurni ako se održavanje zapusti.

Infekcije nastaju ulaskom uzročnika prisutnih u vodi u organizam kupača preko nekog od ulaza u tijelo: usta, sluznice (oko, nos, spolovilo), oštećenja na koži, katkad i dišni putovi. Kod kupanja čovjek neizbježno dodiruje vodu kožom, sluznicom očiju, nosa i usta, a često se malo i proguta.

Srećom, uz sve nabrojene mogućnosti stvaran rizik odnosno vjerojatnost takve zaraze na kupanju je razmjerno malen zahvaljujući činjenicama da se ne popije veća količina vode, da je zdrava koža prepreka ulasku uzročnika, a sami uzročnici su u vodi najčešće razrijeđeni. Takva povoljna situacija vrijedi za zdrave odrasle, djecu školskog uzrasta u mlade, dok je rizik veći  za trudnice, kronične bolesnike i djecu do tri godine, pogotovo mlađu od godinu dana, jer su mala djeca još neotporna, a i način njihovog kupanja pogoduje nastanku većine infekcija (sjedenje u plićaku, zagrcavanje, gutanje vode i sl.).

Kod bazena na dvorištima obiteljskih kuća (izgrađeni,  montažni, bazeni s mjehurićima tipa jacuzzi  i oni mali na napuhavanje), važno je da je voda čista, zdravstveno ispravna za kupanje. Priprema za kupanje i održavanje vode trebaju biti adekvatni,  a uključuju mehaničko čišćenje, uklanjanje većih nečistoća (lišća, bilja i dr.), redovitu izmjenu/filtraciju vode, dezinfekciju i provjeru opreme.

Kemijski čimbenici rizika

Kemijski spojevi  koje se nalaze u bazenskoj vodi mogu doći iz različitih izvora, npr.“ulazna voda“ može biti zdravstveno neispravna, sredstava za dezinfekciju koja dovode do stvaranja mnogobrojnih nusprodukata, ili recimo zbog dodavanja kiseline ili lužine za regulaciju pH vode. Izvor onečišćenja mogu biti i sami korisnici bazena koji doprinose unosu raznih kemijskih sredstava koja dospijevaju u bazensku vodu putem znoja, urina, korištenjem kozmetičkih preparata, ostataka od sapuna ili ulja i krema za sunčanje. Kod malih dječjih bazena, koja najčešće služe za recimo proslave rođendana, problem se stvara zbog dječjih pelena koje mala djeca nose u vodi te pritom dolazi do organskog onečišćenja same vode. Ti spojevi mogu u ljudski organizam biti uneseni gutanjem (količina progutane vode ovisi o iskustvu, dobi, vještinama i tipu aktivnosti kupača), udisanjem para ili aerosola, kontaktom preko kože i/ili sluznice.

Kemikalije koje se mogu naći u samom dotoku vode (a koje obuhvaćaju sve vode koje se koriste za opskrbu, punjenje i recirkulaciju bazena) uključuju kemikalije od kojih neke imaju značajan utjecaj na kvalitetu vode i mogu pridonijeti povećanom riziku za zdravlje (npr. vodovodna voda može sadržavati organske tvari, fosfate i monokloramine, koji u dodiru s dezinficijensima mogu stvarati štetne nusproizvode)

Fizikalni čimbenici rizika

Prilikom neopreznog kupanja postoji i opasnost od ozljeda – od ogrebotina i posjekotina, teških i po život opasnih ozljeda, nerijetko praćenih i trajnim invaliditetom, pa do najtežih – utapanja. Preporuke za sigurnije kupanje: ne ulaziti vruć u vodu, ne plivati najmanje jedan sat nakon obroka, ne plivati nakon konzumacije alkohola, ne skakati u vodu nepoznate dubine, nikad ne plivati sam, plivati u blizini spasioca.

Preporuke za čuvanje zdravlja prilikom kupanja

• Izbjegavajte ulazak vode u usta i gutanje vode
• Izbjegavajte gledanje u vodi
• Izbjegavajte skakanje, prskanje, gnjurenje i slično
• Ne zadržavajte se u vodi predugo
• Tuširajte se čistom vodom nakon kupanja (izuzetak može biti čisto more), a potom i kod kuće
• Posebno pazite na malu djecu
• Poštujte higijenska pravila tijekom kupanja u bazenima (tuširanje prije ulaska u bazen, korištenje sanitarnih prostorija i dr.)
• Pazite na čistoću okoline, ambalažu, otpadke hrane i sl. počistite za sobom
• Ne zaboravite na opasnost od prekomjernog izlaganja suncu (izbjegavanje izlaganja najjačem suncu, uporaba zaštite)
• Držite se preporuka za sigurno kupanje

Navedene preporuke vrijede za kupanje u svim, prirodnim i umjetnim vodenim površinama (more, jezero, rijeka, rječica, šljunčare…). Stoga, kako bi nam plivanje i kupanje pružilo odmor, zabavu i zdravstvenu korist, podsjećamo na oprez i savjesno ponašanje.