Biološki sat i zdravlje žene

zdravlje-zeneBrojne novonastale ekonomske prilike, liberalizacija spolnih odnosa i promicanje ženske socijalne emancipacije zapadne kulture doveli su do pomicanja granica i odluka o rađanju u kasnim 30-ima te na ulasku u rane 40-te. Danas je svijest o procesu starenja drugačija – ono što je bilo „staro“ za naše bake, pa i mame, za nas više nije. Statistički podaci u našoj zemlji i većini europskih zemalja bilježe pad fertiliteta (plodnosti) i nataliteta (rodnosti). U Hrvatskoj je stopa totalnog fertiliteta 1,4, što je ispod minimalne granice potrebne za jednostavno obnavljanje stanovništva (2), a stopa nataliteta od 9,4 na 1000 stanovnika ispod je prosjeka Europske unije.

I prosječna dob prvog rađanja u Hrvatskoj već više od desetljeća prelazi biološku optimalnu granicu od 25 godina života i trenutačno iznosi 28,6 godina, a prosječna dob rađanja je oko 30 godina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2014. godinu, najveći broj živorođene djece rodile su žene u dobi od 30. do 34. godine (33 %) i u dobi od 25. do 29. godine života (31 %). No, vidljiv je trend odgađanja rađanja, s pomakom u dob od 30. do 39. godine, što je karakteristično za razvijene zemlje.

Pomicanje granica rađanja otvara brojna pitanja o nesrazmjeru želja i bioloških mogućnosti u ostvarenju roditeljstva. Općenito govoreći, plodnost opada sa svakom godinom odgađanja trudnoće, iako je biološki sat svake žene drugačiji pa, biološki gledano, odgađanje prve trudnoće nije najpovoljnije. Ulaskom žene u prijelazno razdoblje (klimakterij) mogućnost zanošenja ostaje relativno visoka, ali mogućnost iznošenja trudnoće smanjuje se sa svakom dodatnom godinom života. Najstarije  spontano zanošenje zabilježeno je u 59. godini.

Zapis na X kromosomu

Usporedbom ishoda trudnoće u žena starijih od 40 godina s onima u dobi između 20. i 29. godine života (što je ujedno i optimalna dob za rađanje), utvrđeno je da su žene od 40 godina, kao i one starije, češće prijevremeno rodile te imale veći postotak djece male porođajne težine (ispod 2500 grama).

Nažalost, u trudnoćama u kasnim 30-ima i ranim 40-ima također raste broj potencijalnih komplikacija koje su posljedica starije životne dobi, i to ponajviše zbog učestalije prisutnosti raznih bolesti (npr. dijabetes, poremećaj funkcije štitnjače, povišeni krvni tlak, zloćudne bolesti…), kao i komplikacija povezanih s bolestima i poremećajima u samoj trudnoći i pri porođaju, uključujući pobol ili čak smrt djeteta. Veći je i gubitak trudnoća uslijed pada kvalitete jajnih stanica, a broj invazivnih pretraga raste s ciljem isključivanja kromosomskih grešaka.

Danas je poznato da ulazak u klimakterij, drugo važno razdoblje hormonske tranzicije tijekom života žene, ne ovisi o broju ostvarenih i iznesenih trudnoća, duljini dojenja, primjeni hormonske kontracepcije i sličnom. Vrijeme ulaska u menopauzu genetski je predodređeno i ne mijenja se već stoljećima. Abnormalnosti na X kromosomu pojedine žene određuju njezin prijevremeni ili kasniji ulazak u menopauzu. Postoje čimbenici koji mogu doprinijeti ranijem ulasku u menopauzu, poput pušenja, a postoji i takozvana jatrogena (izazvana) menopauza koja je posljedica nekih medicinskih postupaka liječenja poput zračenja ili pak uklanjanja maternice i jajnika.

Ulaskom u drugo važno tranzicijsko razdoblje za žene, koje nastupa i do 5 – 10 godina prije menopauze, odnosno postmenopauze, javljaju se brojni simptomi, od objektivnih do subjektivnih promjena. Promjenom, odnosno padom kvalitete jajnih stanica, nastaje poremećaj u stvaranju hormona popraćen drugim odstupanjima koje u pedesetak posto slučajeva uzrokuju neregularna krvarenja, a broj ovulacijskih ciklusa smanjuje se na 50 – 60 %.

Važnost preventivnih pregleda

Menopauza se definira kao posljednje menstruacijsko krvarenje u životu žene, koje, u prosjeku, nastupa oko 51. godine života (normalan raspon je prilično velik: od 40. do 58. godine života), a smatra se da oko 1 % ženske populacije ulazi u prijevremenu menopauzu koja nastupa prije 40. godine života žene.

U Hrvatskoj oko 13 % žena u dobi između 30. i 39. godine života ulazi u prijevremenu menopauzu – razdoblje života koje obilježavaju manje i veće hormonske neregularnosti, uz pripadajuće simptome i najvažniju činjenicu – da je riječ o ženama koje će teško zanijeti. To stanje često nema težih simptoma, nego samo blažu početnu neregularnost ciklusa i hormona FSH (folikularni stimulirajući hormon) i LH (luteinizacije), a započinje 3 – 10 godina prije potpunog gubitka funkcije jajnika (premature ovarian failure/insufficency POF/POI). Smatra se da je razvoj POF/POI-a često udružen s autoimunim poremećajima, no razlozi su brojni te obuhvaćaju od kromosomskih grešaka do uklanjanja jajnika i/ili maternice. U 50 % slučajeva uzrok ostaje nerazjašnjen. Ako je žena rodila, suočavanje s biološkim slijedom koji postupno dolazi i s promjenama koje donosi postaje relativno prihvatljivo. No ako je žena mlađa, takva situacija može potaknuti osjećaj izgubljenosti i nepovratno izgubljenog vremena.

Ultrazvučna tehnologija danas omogućava ne samo ocjenu oblika ginekoloških organa s ciljem dijagnostike bolesti i praćenja trudnoće, rasta i razvoja ploda nego i ocjenu fizioloških i patoloških stanja te promjena unutar male zdjelice, koje su u vezi s menstruacijskim ciklusom i reprodukcijom (npr. broj folikula, volumen jajnika i endometrija). Iako na nastanak patoloških stanja i komplikacija u spolnom i reproduktivnom zdravlju utječe niz isprepletnih čimbenika, od socijalnih i gospodarskih do bioloških, smatra se da preventivni pregledi tijekom cijelog života značajno doprinose očuvanju zdravlja žene i prevenciji nepovoljnih ishoda.