Debljina: ima li utjecaj na ljudsku reprodukciju?

Debljina je bolest sada┼ínjice pandemijskih razmjera, koji postaje sve ve─çi socio-ekonomski problem u svijetu. Broj prekomjerno te┼íkih i debelih osoba se u Europskoj Uniji (EU) podvostru─Źio zadnjih 20 godina, a Republika Hrvatska (RH) je pri samom vrhu ljestvice prekomjerno te┼íkih i debelih osoba u EU. Svaka je peta osoba debela, a vi┼íe od 50 posto stanovni┼ítva ima prekomjernu tjelesnu masu ili je debelo. Svjedoci smo pada nataliteta u RH pa time i pitanje debljine dobiva na va┼żnosti, jer je poznato da je debljina kroni─Źna bolest i rizi─Źini ─Źimbenik za razne kroni─Źne nezarazne bolesti koja uz brojne komplikacije smanjuje i plodnost.

Što je debljina?

Debljina je bolest prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Bolest se naj─Źe┼í─çe definira temeljem odre─Ĺivanja indeksa tjelesne mase – ITM (engl. body mass index -BMI). ITM je broj koji se dobiva tako da se tjelesna masa osobe izra┼żena u kilogramima podijeli s kvadratom visine izra┼żene u metrima.

Primjer:  Osoba visine 170 cm, tjelesne mase 70 kg

ITM = 70 kg : 1,7m2

ITM = 70 kg : 2,89m2 = 24,2kg/m2

Ovisno o vrijednosti ITM-a razlikujemo sljede─çe kategorije tjelesne mase:

ITM kg/m2 Kategorija indeksa tjelesne mase
<18,49 Nedovoljna tjelesna masa (pothranjenost)
18,49 – 24,99 Normalna tjelesna masa
25- 29,99 Prekomjerna tjelesna masa
> 30 Debljina

 

ITM nije najsavr┼íenija mjera stupnja uhranjenosti organizma, jer, primjerice, jako mi┼íi─çave osobe mogu imati visoke vrijednosti ITM-a, a da nisu debele. To─Źnije mjere udjela masnog tkiva u organizmu mogu dati metode kao ┼íto su dvoenergetska denzitometrija X-zraka, elektri─Źna impedancija, kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija. Ove se metode rabe gotovo isklju─Źivo u istra┼żiva─Źke svrhe, dok je ITM dostatan za klini─Źku praksu.

Posljednjih se desetak godina do┼ílo do spoznaje da rizici ne ovise samo o stupnju debljine, nego da je va┼żan i raspored masnog tkiva u┬á tijelu.

Prema rasporedu masnog tkiva razlikujemo tipove debljine. U abdominalnom tipu debljine, nazivanom jo┼í i visceralnim odnosno androidnim tipom kod kojeg se masno tkivo nakuplja u obliku jabuke, masno se tkivo gomila u podru─Źju trbu┼íne maramice i trbu┼ínih organa. U ginoidnom se tipu masno tkivo nakuplja u obliku kru┼íke odnosno talo┼żi potko┼żno u podru─Źju bokova i natkoljenica.

Visceralno je masno tkivo metaboli─Źki vrlo aktivno i lu─Źi ─Źimbenike upale u krv pa je stoga opasnije od potko┼żnog masnog tkiva, koje je metaboli─Źki neutralno. Nakupljeno visceralno masno tkivo pove─çava rizik metaboli─Źkih komplikacija ÔÇô inzulinske rezistencije odnosno otpornosti na djelovanje inzulina, ┼íe─çerne bolesti tip2, visokog krvnog tlaka, bolesti sr─Źano-┼żilnog sustava, nealkoholne masne bolesti jetre, apneje u spavanju i drugih komplikacija. Opseg trbuha ve─çi od 80cm u ┼żena, te ve─çi od 94 cm u mu┼íkaraca u osoba bijele rase pove─çava rizik metaboli─Źkih komplikacija debljine.

Pove─çanje rizika od metaboli─Źkih komplikacija debljine povezano je s pove─çanim opsegom struka:

Mu┼íkarci (cm) ┼Żene (cm) Regija svijeta

>94

>80

Europa, Srednji Istok, sub-saharska Afrika

>90

>80

Ju┼żna Azija, Kina, Centralna i Ju┼żna Amerika

>85

>90

Japan

 

Smanjena tjelesna aktivnost i nepravilna prehrana glavni su uzroci debljine

Pojavi debljine uz genetske i okoli┼íne ─Źimbenike pridonosi i pona┼íanje, dakle na─Źin ┼żivljenja. Op─çe je prihva─çeno da je debljina posljedica nesrazmjera unosa i potro┼ínje energije u organizmu. Jednostavno re─Źeno, organizam unosi vi┼íe hrane nego ┼íto mu je potrebno za aktivnost i odr┼żavanje ┼żivotnih funkcija. Neznatan dnevni energetski nesklad kao ┼íto je unos 8 kcl vi┼íe od dnevnih potreba nakon trideset godina pove─çati ─çe tjelesnu masu za 10 kg.

Suvi┼ínu, nepotrebnu energiju organizam posprema u obliku masnih zaliha, u ─Źemu je ljudski organizam mnogo djelotvorniji nego u potro┼ínji masnih zaliha. U visoko civiliziranim dru┼ítvima hrana je lako dostupna i uobi─Źajena je prehrana izvan ku─çe, a potreba za fizi─Źkim radom je bitno smanjena. Stil ┼żivota se u zadnjem stolje─çu znatno promijenio. Sjedila─Źki na─Źin ┼żivota dominira na┼íom svakodnevicom te ve─çina znanstvenika smatra da je za dana┼ínju pandemiju debljine isklju─Źivi krivac na─Źin ┼żivota. Te┼żnja ─Źovjeka da svoj ┼żivot u─Źini udobnijim dovela je do smanjenja tjelesne aktivnosti a time i potro┼ínje energije, dok su prehrambene navike ostale iste pa se prehrana (dnevni energetski unos) nije prilagodila energetskoj potro┼ínji.

Debljina i reprodukcija

Debljina i reprodukcijaDebljina u ┼żena, posebno ona visceralnog tipa, tzv. trbu┼ína debljina, uzrokuje inzulinsku rezistenciju (otpornost na djelovanje inzulina) te dovodi do pove─çanja koncentracije testosterona (mu┼íkog spolnog hormona) u krvi i poreme─çaja reproduktivne funkcije jajnika. Uz to, brojni drugi ─Źimbenici uzrokuju smanjenu plodnost ┼żena s debljinom.

Kod ┼żena s prekomjernom masom je funkcija folikula u jajniku poreme─çena, a jajne su stanice slabije kvalitete. Endometrij odnosno sluznica maternice lo┼íije podr┼żava funkciju odr┼żanja normalne trudno─çe, zbog ─Źega je smanjena stopa implantacije zametaka u sluznicu maternice, a ─Źe┼í─çi su i spontani poba─Źaji.

┼Żene s debljinom dodatno su ugro┼żene gestacijskim dijabetesom (┼íe─çerna bolest u trudno─çi) i visokim krvnim tlakom u trudno─çi. Djeca se ra─Ĺaju s┬á prevelikom poro─Ĺajnom masom, a┬á mogu─çe su i kongenitalne malformacije (genetski uzrokovani poreme─çaji). Debljina u ┼żene je povezana i sa ─Źe┼í─çim komplikacijama u porodu ÔÇô dugotrajnim porodom, prijevremenim porodom i preno┼íeno┼í─çu djeteta,┬á a ponekad je potrebno i operativno dovr┼íiti porod. Nakon poroda ┼żene s problemom debljine ─Źe┼í─çe ostaju du┼że u bolnici, a javljaju se i upale, krvarenja i poreme─çaji dojenja.

Debljina pogor┼íava sindrom policisti─Źkih jajnika, ne toliko rijedak poreme─çaj u ┼żena, za koji je poznato da ima nepovoljan utjecaj na reproduktivnu funkciju. Kod debelih su ┼żena, osim navedenog, slabiji i rezultati medicinski potpomognute oplodnje.

Mu┼íkarci zbog debljine tako─Ĺer mogu imati poreme─çaj spolne funkcije koji se manifestira kao erektilna disfunkcija. ─îesto je javlja i hipogonadizam, stanje u kojem mu┼íka spolna ┼żlijezda (testis) nije u stanju proizvesti fiziolo┼íku koncentraciju glavnog mu┼íkog spolnog hormona testosterona i dovoljno dobrih spermija za oplodnju.

Inzulinska resistencija je osobitost debljine kod mu┼íkaraca kao i kod ┼żena. Masno tkivo pretvara testosteron u estrogene, ┼żenske spolne hormone, pa se u krvi nalazi vi┼íe estrogena od testosterona, ┼íto se kod mu┼íkaraca klini─Źki o─Źituje pove─çanjem volumena prsiju (ginekomastija). Pove─çana koncentracija estrogena, ali i drugi ─Źinitelji iz masnog tkiva kao ┼íto je leptin, ometaju normalan rad osovine┬á hipotalamus – hipofiza ÔÇô testis, va┼żne za normalnu funkciju mu┼íke spolne ┼żlijezde, ┼íto dovodi do smanjene plodnosti.

Prevencija i lije─Źenje debljine uz smanjenje ostalih zdravstvenih rizika pobolj┼íava i reproduktivnu funkciju

Debljina nesumnjivo djeluje nepovoljno na plodnost i kod ┼żena i kod mu┼íkaraca. Zbog toga je va┼żno da mu┼íkarci i ┼żene odr┼żavaju svoju tjelesnu masu unutar unutar preporu─Źenih vrijednosti┬á ITM 19 – 24,9 kg/m2. Ako je problem ve─ç prisutan, bolest debljinu treba lije─Źiti. Zdravi na─Źin ┼żivota – dijeta smanjene energentske vrijednosti i tjelesna aktivnost su od najve─çe va┼żnosti u promjeni ovog stanja i samih ┼żivotnih navika pojedinca, ┼íto dovodi do pobolj┼íanja┬á reproduktivne funkcije i smanjivanja svih ostalih zdravstvenih rizika osoba s debljinom.