Dojenje: Ključ održivog razvoja

Uza sve zdravstvene blagodati dojenja, ono doprinosi i smanjenju siromaštva u svijetu, smanjenju nejednakosti i rodne neravnopravnosti, ekološkoj održivosti gradova i zajednica…

Svjetski tjedan dojenja svake se godine u svijetu obilježava od 1. do 7. kolovoza s ciljem skretanja pažnje opće i stručne javnosti o važnosti i dobrobitima dojenja za zdravlje djeteta i majke. Gotovo sve majke, ukoliko imaju podršku obitelji, okoline i sustava te odgovarajuće i točne informacije, mogu dojiti svoju djecu.

Koristi dojenja za zdravlje djeteta su višestruke i dugotrajne. Majčino mlijeko je najkvalitetnija hrana za dijete te sadrži sve nutrijente potrebne za zdravi razvoj djeteta. Osim što je besplatno i majci koja doji svoje dijete u svakom trenutku dostupno, majčino mlijeko sadrži i antitijela neophodna za borbu protiv nekih zaraznih bolesti poput dijareje ili upale pluća, globalno dva najčešća uzroka smrti u dojenačkoj dobi. Dugoročno, u adolescenata i odraslih osoba koje su dojene, može smanjiti rizik od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tip 2 i debljine.

Dojenje je korisno i za zdravlje majke, pomaže prevenciji debljine, pruža prirodnu metodu kontracepcije, a dojilje imaju i manji rizik od nastanka bolesti poput raka jajnika i dojke, šećerne bolesti tip 2, te postporođajne depresije.

Najbolji početak i dugoročne koristi

Ovogodišnji slogan  „Dojenje: ključ održivog razvoja“ i ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog saveza za podršku dojenju usmjerene su prema ostvarivanju 17 UN globalnih ciljeva održivog razvoja, koji uključuju smanjenje siromaštva, zaštitu planeta te poboljšanje zdravlja i blagostanja do 2030. godine. Dojenje je vezano uz ostvarivanje svih ciljeva održivog razvoja. To je prirodan i gotovo svima dostupan način hranjenja djeteta, čime doprinosi smanjenju siromaštva u svijetu. Dojenjem dijete na najsigurniji način dobiva sve potrebne nutrijente i tekućinu čime se doprinosi smanjenju gladi, pothranjenosti i debljine. Doprinosi prevenciji bolesti i poboljšanu zdravlja, blagostanja i obrazovanja jer ima, osim kratkoročnog, i dugoročni utjecaj na zdravlje i razvoj djeteta te na zdravlje i dobrobit majke. Povezano je i s ciljem smanjenja nejednakosti i rodne neravnopravnosti jer je za dojenje važna podrška obitelji i zajednice majkama, uključujući podršku dojenju na javim mjestima te u slučajevima elementarnih nepogoda i humanitarnih kriza.

Dojenje do 2. rođendana

S obzirom na to da je ekološki i prirodan izvor prehrane za dijete, dojenje doprinosi i ekološkoj održivosti gradova i zajednica, očuvanju vode i života. Spomenimo i doprinos ostvarivanju novih partnerstva jer promicanje dojenja zahtijeva multisektorsku suradnju, a kroz konvencije te međunarodne i nacionalne legislative osigurana je podrška i zaštita dojilja i njihove djece.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje početak isključivog dojenja unutar prvih sat vremena od rođenja djeteta, pa sve do navršenih 6 mjeseci njegova života. Nakon toga preporučuje se i nastavak dojenja na zahtjev uz postupno uvođenje dohrane do 2. godine starosti djeteta, a po mogućnosti i dulje.

Iako su pozitivne strane dojenja višestruko prepoznate, stopa dojenja u svijetu i dalje je nedovoljno visoka. Tako je na globalnoj razini samo oko 38 % djece isključivo dojeno u prvih 6 mjeseci života.

Stoga je promicanje dojenja neophodno za osiguravanje najboljih mogućih uvjeta za svu djecu, u svim zemljama svijeta.

Riješite kviz i provjerite svoje znanje o dojenju:

http://javno-zdravlje.hr/kvizovi/opce-znanje/