Kako suzbiti umor?

Odmaranjem (prekidanje, usporavanje ili promjena aktivnosti radi obnavljanja funkcionalne sposobnosti organizma).

Pri tome su važna 4 elementa:

  • vremenski raspored odmora,
  • trajanje odmora,
  • broj odmora te
  • oblik odmora

 

Oporavak je brži što je rad u fazi umora ranije prekinut. To znači da je potrebno organizirati odmor prije nego se pojave znakovi umora. Ispitivanja su pokazala da je racionalnije organizirati više kraćih nego manji broj dužih odmora, ali isto tako treba znati da odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju ne može doći do potpunog oporavka organizma.

Tako se npr. kod planiranja godišnjeg odmora preporuča koristiti najmanje 10 dana u jednom dijelu. Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog «oporavka» organizma i nakupljanja snage za nastavak rada. Također se preporuča svaka 3 mjeseca uzeti kraći odmor od nekoliko dana ili jedan duži odmor od najmanje 7 dana nakon 6 mjeseci neprekinutog rada. Prema tome, imaju pravo poslodavci koji organiziraju godišnji odmor u dva dijela tj. duži ljetni i kraći zimski. Korištenje pak predugog godišnjeg odmora (više od 30 dana) pokazalo je kod većine korisnika i negativne učinke na radnu sposobnost. U tom je slučaju, po povratku na posao potreban duži period prilagodbe, pa je radni elan u početku slabiji.

Kako se odmarati?

Pasivno odmaranje sastoji se u relativnom mirovanju i prekidanju aktivnosti (sjedenju, ležanju, spavanju). Pasivni je odmor koristan kod jednostavnih, a teških poslova jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i neophodno je u minimalnom trajanju 6-7 sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma.

Aktivni je odmor pogodan kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima (rekreacija, medicinsko programirani aktivni odmor).

Do umora može dovesti i nedostatak vitamina, minerala i drugih neophodnih tvari koji pomažu organizmu u suzbijanju umora. Stoga je potrebno osigurati dovoljan unos zaštitnih tvari u hrani.

U suzbijanju umora koriste se i različiti stimulatori koji mogu djelovati kemijski, fiziološki ili psihološki. Najčešće je u upotrebi kofein u obliku kave ili indijskog čaja (tein). Djeluje na rad srca i krvnih žila i, ako se uzima u umjerenim količinama, može olakšati intelektualni, ali i tjelesni, rad jer se osjećaj umora pojavljuje kasnije.

Opasni su stimulatori simpatikomimetici koji u prvom redu uklanjaju osjećaj umora što može dovesti do prekoračenja fiziološke granice i stanja premorenosti nakon kojeg je potreban mnogo duži oporavak nego nakon “običnog” umora.

Najuspješniji su psihološki stimulatori (pohvale, nagrade, takmičenja) koji podižu motivaciju i interes za rad. Osim toga, njihovom uporabom ne oštećuje se niti slabi organizam. Dobra motiviranost radnika za posao kao i njegovo zadovoljstvo najuspješniji su čimbenici suzbijanja umora.

GODIŠNJEG ODMORA NEMOJTE SE ODREĆI NI POD KOJU CIJENU. KORISTITE GA RACIONALNO KAKO SE NE BI PRETVORIO U SVOJU SUPROTNOST.

Zašto se treba odmarati i koristiti godišnji odmor pročitajte ovjde.