Kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:
• srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest,
• mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest,
• donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija.
U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile koje se zove aterom ili plak. Aterom se sastoji od jezgre građene od masti, posebno kolesterola i raspadnutih stanica, koju prekriva vezivo i kalcij, te je stijenka žile na tom mjestu tvrđa i neelastična. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile, što se manifestira gore navedenim bolestima.
Hipertenzija je i zasebna bolest krvožilnog sustava i čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Zašto nastaju bolesti srca i krvnih žila? Što su čimbenici rizika?
Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo.
Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:
1. Pušenje
2. Povišeni krvni tlak
3. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. Povećana tjelesna težina / debljina
5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
6. Šećerna bolest (dijabetes)
Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:
1. Dob i spol
– Muškarci u dobi iznad 45 godina
– Žene u dobi iznad 55 godina
2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).
Kardiovaskularne bolesti u svijetu
Danas se govori o epidemiji kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, od kojih godišnje umire 17,3 milijuna ljudi, odnosno 30% sveukupne smrtnosti, od toga, 7,3 milijuna smrti od ishemijske bolesti srca, a 6,2 milijuna od cerebrovaskularnih bolesti. Više od 3 milijuna tih smrti bilo je u dobi do 60 godina. Udio prijevremenih smrti od srčano žilnih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim zemljama do 42% u nisko dohodovnim zemljama. Općenito je sve veća svjesnost o tome da preuranjene smrti zbog KVB i drugih kroničnih nezaraznih bolesti smanjuju produktivnost, remete ekonomski razvoj i predstavljaju značajan izazov u većini zemalja.
Na razini Europe odgovorne su za 4,3 milijuna smrti godišnje, odnosno 48% svih smrti i to 54% smrti u žena i 43% smrti u muškaraca. U zemljama Europske Unije odgovorne su za 42% smrti. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima one su vodeći uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, te u muškaraca također, izuzev u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od KVB uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima.
Od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, na koje se može utjecati, najrašireniji su pušenje, hipertenzija, hiperlipidemije, a prevalencija pretilosti i dijabetesa posljednjih desetljeća bilježi izraziti porast.
U svijetu 15-37% odraslog stanovništva ima povišen krvni tlak, dok u dobi 60 godina raste na 50%, s time da je prevalencija (proširenost) viša u urbanim nego ruralnim područjima. Procijenjena prevalencija pušenja iznosi 30-40%. Prevalencija dijabetesa, koji osobito podiže rizik za ishemijske bolesti srca, moždani udar i perifernu vaskularnu bolest, u posljednja dva desetljeća je izrazito porasla i iznosi 5-10%. Trenutno se procjenjuje da u svijetu ima oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2, a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila.
Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj
Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Od njih umire skoro svaki drugi stanovnik naše zemlje. U 2012. godini umrlo je 24 988 osoba od KVB, a od toga 14 133 žena i 10 855 muškarca. One su uzrok smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca, a udio u ukupnoj smrtnosti iznosi 48,3%.
Najčešće dijagnostičke podskupine kao uzrok smrti su ishemijske bolesti srca s udjelom od 22,7% (11 464 umrle osobe) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 14,1% (7 291 umrlih osoba) u ukupnom mortalitetu, zatim slijede srčana insuficijencija s 1 555 umrlih osoba (3,0%) i hipertenzija s 1 545 umrlih (3,0%).
Smrtnosti od KVB u muškaraca i žena raste s dobi i viša je u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina.
Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti.
U svrhu utvrđivanja prevalencije pojedinih rizičnih čimbenika koji utječu na nastanak većine vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, te su usko povezani s kardiovaskularnim bolestima u Hrvatskoj su u razdoblju od 1995. do 2005. godine provedena dva ciljana epidemiološka istraživanja (laboratorijska ispitivanja vrijednosti kolesterola i triglicerida, mjerenje krvnog tlaka, tjelesne težine te anketiranje ispitanika).
Podaci o prevalenciji pojedinih čimbenika rizika iz ova dva istraživanja ne mogu se direktno međusobno upoređivati zbog različite metodologije korištene u istraživanjima, ali i jedni i drugi ukazuju na njihovu značajnu proširenost u našoj populaciji. U oba istraživanja povišeni krvni tlak nađen je u više od 30% muškaraca u dobi iznad 18 godina i više u 20% žena (Prvi hrvatski zdravstveni projekt 1995-1997: u dobi 18-65 godina 32% muškaraca i 24% žena; Hrvatska zdravstvena anketa 2003: u dobi iznad 18 godina 46% muškaraca i 43% žena). U oba istraživanja utvrđena je i pretilost u više od 20%. Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je u 34 % muškaraca i više od 20% žena. Laboratorijska ispitivanja vrijednosti kolesterola iz prvog istraživanja također su pokazali znatnu zastupljenost povišenih vrijednosti u ispitivanoj populaciji. U oba istraživanja podaci o tjelesnoj aktivnosti pokazali su nedovoljnu tjelesnu aktivnost u velikom broju ispitanika.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti – što je moguće postići?
Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja ( nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koji utječu na pojavnost povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi, šećernu bolest koji povećavaju rizik oboljevanja od bolesti srca i krvnih žila. Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.
Stoga treba intenzivirati rad na:
1. Programima promocije zdravlja uključujući usvajanje zdravijeg načina života:
• nepušenje
• pravilna prehrana
• redovita tjelesna aktivnost
2. Programima prevencije
• skrb za osobe pod povećanim rizikom
• rano otkrivanje bolesti, suvremene učinkovite dijagnostičke i terapijske postupke
• rehabilitaciju oboljelih.