Mobbing – zlostavljanje na radnom mjestu

Je li mobbing prepoznat kao problem?

Iako se danas sve više piše i javno govori o tom problemu, pa su osnovane i udruge za borbu protiv mobbinga, zakonodavstvo većine zemalja vrlo sramežljivo i/ili neodređeno rješava problem, najčešće kroz obvezu poslodavca da brine o zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja na radu, dostojanstvu radnika i zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Jeste li upoznati kako je taj problem riješen u Hrvatskoj prema odredbama Zakona o radu (NN 93/2014), Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014) i Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015)? Ukoliko niste, obratite pažnju na članke 7., 26. i 134. Zakona o radu (zaštita dostojanstva radnika i zaštita od diskriminacije), članak 51. Zakona o zaštiti na radu (obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom), ali i članak 52. (obveze radnika i njihovih predstavnika), te članak 133. Kaznenog zakona (zlostavljanje na radnom mjestu).

U Hrvatskoj je u sklopu EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga“, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga objavila Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu te pripremila protokol koji bi se uveo u poduzeća/ustanove. Više na http://mobbing.hr/prirucnik-diskriminaciji-mobbingu-radnom-mjestu/.

Koji su primjeri mobbinga?

Mobbing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali isto tako ponekad može biti skriven i teško ga je opisati budući da je vrlo tanka nit koja razdvaja „rukovođenje čvrstom rukom“ i mobbing. Nemoguće je nabrojiti sve što se može smatrati mobbingom, ali treba imati na umu da je to način ponašanja u kojem će jedan ili više ponovljenih incidenata pokazati o čemu se radi.

Neki od primjera uključuju:

  • • širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
  • • isključenje ili socijalna izolacija osobe
  • • zastrašivanje
  • • podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
  • • fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem
  • • izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga
  • • stalno mijenjanje uputa za rad
  • • postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
  • • zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
  • • zbijanje šala koje su uvredljive
  • • miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem
  • • dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti)
  • • nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
  • • vikanje ili upotreba prostih riječi
  • • stalno i uporno kritiziranje
  • • podcjenjivanje stavova i mišljenja
  • • nezasluženo kažnjavanje
  • • sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor
  • • uzimanje osobnih stvari ili radne opreme.

Komentari koji su objektivni i imaju za cilj pozitivan ishod u radu osobe obično se ne smatraju mobbingom. Ako niste sigurni može li se izjava ili postupak smatrati mobbingom poslužite se testom „razumne osobe“; odgovorite na pitanje da li bi većina koje poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?

Kako mobbing utječe na osobu?

U osoba koje su žrtve mobbinga javlja se čitav niz različitih učinaka i odgovora. To može biti:

  • šok
  • bijes
  • osjećaj nezadovoljstva i/ili bespomoćnosti
  • pojačana osjetljivost
  • gubitak samopouzdanja
  • tjelesni simptomi kao što su gubitak apetita i nesanica
  • psihosomatski simptomi kao što su bolovi u trbuhu i glavobolja
  • nervoza koja se javlja pri odlasku na posao
  • napetost u obitelji i simptomi stresa
  • poremećaji koncentracije
  • smanjena produktivnost u izvršavanju zadataka.

Kako mobbing utječe na radno mjesto?

Mobbing utječe na samo zdravlje na radnom mjestu. „Nezdravo“ radno mjesto i radna okolina očituju se u:

  • porastu bolovanja
  • • porastu izmjene radnika (fluktuacija zaposlenika)
  • • povećanom stresu na radnom mjestu
  • • povećanim troškovima radi edukacije novih radnika
  • • povećanom riziku od nastanka ozljeda na radu te incidenata
  • • smanjenoj produktivnosti i motivaciji za rad
  • • smanjenom ugledu poduzeća i
  • • smanjenoj kvaliteti pružanja usluga kupcima (te smanjenim zadovoljstvom i povjerenjem kupaca).

Što sami možete učiniti ako se smatrate žrtvom mobbinga?

Ako imate osjećaj da ste žrtva mobbinga, diskriminacije ili da se na Vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja, pokušajte učiniti sljedeće:

Odlučno recite osobi da njegovo/njezino ponašanje nije za Vas prihvatljivo i da smjesta prestane. To možete učiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata.

Vodite dnevnik:

  • bilježite datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja
  • bilježite imena svjedoka
  • bilježite ishod događaja.

Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident već i broj, učestalost i naročito namjera zlostavljanja.

Čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja Vas maltretira.

Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeću/ustanovi (obaveza postojanja za poduzeća/ustanove s 50 i više zaposlenih). Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru/upravitelju/ravnatelju.

Izvan poduzeća obavijestite liječnika medicine rada s kojim Vaš poslodavac ima ugovor za pružanje usluga specifične zdravstvene zaštite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj liječnik, obratite se svom izabranom liječniku opće/obiteljske medicine.

Ne vraćajte istom mjerom jer  tako nećete dokazati da Vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba, te ćete dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomoć.

Prilagođeno iz:
Violence in the Workplace Prevention Guide. CCOHS 2001
Wellness in the Workplace Guide. CCOHS 2002

O mobbingu pročitajte i u članku:  Mobbing – što može učiniti poslodavac?