Pravilna priprema hrane i zaštita od salmonele

Pravilna priprema hrane (od nabavke, kuhanja i do pohrane) izuzeto je važna kako bismo se zaštitili od posljedica konzumiranja onečišćenih i pokvarenih namirnica.

Trovanje hranom, odnosno bakterijama i to salmonelama (tip Salmonella enteritidis), najčešće su vrste zaraze. Godišnje se u Hrvatskoj zabilježi nekoliko tisuća osoba s dijagnozom salmoneloze i to su najčešće obiteljske zaraze jer se prenese s oboljelih ukućana na druge.

Salmoneloza je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella – riječ je o bakterijama koje normalno žive u crijevu životinja, a kad zaraze čovjeka izazovu bolest. Bolest je obično blaga i traje oko četiri dana, a ponekad dolazi do teže bolesti duljeg trajanja što može zahtijevati i liječenje u bolnici. Težina bolesti ovisi o vrsti salmonela, količini koja je unesena u tijelo i otpornosti organizma. Moguće je da se iz istog izvora zarazi više ljudi a da svatko pri tom ima različitu težinu bolesti.

Simptomi su mučnina, grčevi u trbuhu, osjećaj slabosti, povišena tjelesna temperatura, proljev, vrućica, a ponekad povraćanje. Uobičajeno se liječi  simptomatski i nadoknadom tekućine, a kad je to indicirano i lijekovima. Nakon prebolijevanja salmoneloze, čovjek je kliconoša još obično oko dva mjeseca, pa treba pojačati higijenu u tom periodu. Ljudi koji misle da su oboljeli jedući piletinu trebaju obavijestiti svog liječnika primarne ili obiteljske zdravstvene zaštite. Iako se svatko može zaraziti, rizik za ozbiljne bolesti veći je kod djece mlađe od 5 godina, starijih osoba i onih s oslabljenim imunitetom.

Nabava namirnica

  • obratite pažnju na boju, miris, okus i izgled namirnica, posebno onih životinjskog porijekla.
  • provjerite rok trajanja i deklaraciju.
  • kupujte samo svježe i provjereno. Obratite pažnju na uvjete u kojima se namirnice čuvaju.
  • ne pretjerujte u količini hrane i ne stvarajte zalihe.


Održavanje higijene

  • perite ruke prije i tijekom obrade namirnica te nakon izlaska iz WC.
  • pazite da osoba koja priprema hranu nema želučano-crijevne tegobe, upalu nosa, ždrijela, oka ili uha, te ozljede i upalne promjene na koži jer zarazne klice može prenijeti na hranu.
  • dobro operite sve radne površine i pribor za pripremu hrane da se ne bi prenijeli zarazni mikroorganizmi na hranu.
  • posuđe, pribor za jelo i daske za rezanje dobro operite poslije svake uporabe deterdžentom i vodom visoke temperature. Plastične ili staklene daske za rezanje bolje su od drvenih.
  • u pripremi svježih i kuhanih namirnica ne upotrebljavajte isto posuđe, daske za rezanje i noževe bez prethodnog pranja da ne bi došlo do križne kontaminacije.
  • redovito mijenjajte spužve i krpe za pranje, a krpe za brisanje moraju biti čiste i suhe. Preporučuje se uporaba jednokratnih, papirnatih ubrusa.
  • kantu za otpatke redovito čistite i perite.
  • neki materijali (emajl, teflon) od kojih se izrađuje posuđe postaju štetni za zdravlje ako se oštete.
  • zaštitite radne površine od insekata i drugih životinja.


Pohranjivanje namirnica

  • lako kvarljive namirnice držite u hladnjaku prema deklaraciji.
  • pazite na raspored namirnica u hladnjaku – svježe meso pohranite na najnižoj polici, mliječne proizvode dublje uz stražnju stijenku hladnjaka, a jaja izvadite iz kartonske ambalaže.
  • pazite na temperaturu čuvanja. Provjerite radi li hladnjak na optimalnoj temperaturi, osobito ako je pun namirnica ili ga često otvarate. Temperatura ne smije biti viša od 5ºC.
  • ne stavljajte vruću hranu u hladnjak.
  • pazite na prosječno vrijeme za pravilno uskladištenje namirnica u hladnjaku. S mesom budite posebno oprezni! U normalnim uvjetima, svježa govedina, janjetina i teletina može se u hladnjaku očuvati do četiri dana, mljeveno meso, te perad i riba jedan do dva dana.
  • namirnice koje se ne pohranjuju u hladnjak zaštite od insekata i drugih životinja. Držite ih na suhom i u dobro zatvorenim Sadržaj otvorenih konzervi najbolje je odmah sav iskoristiti ili ga premjestite u staklenku i spremite u hladnjak.
  • izdvojite hranu od sredstva za čišćenje i ostalih kemikalija. Ne koristite ambalažu od hrane i pića za držanje kućnih kemijskih sredstava ili već korištene posude u druge svrhe.
  • ne držite hranu na podu.
  • održavajte smočnicu suhom i ne pretoplom (do 25°C).

Priprema hrane

  • Namirnice temeljito očistite i operite u čistoj, po mogućnosti tekućoj vodi. Ne perite ih u umivaoniku, odnosno na mjestima održavanja osobne higijene.
  • spriječite dodir sirovih namirnica i već pripremljene hrane.
  • koristite odvojeni pribor za mehaničku obradu pojedinih namirnica.


Termička obrada hrane

  • pridržavajte se preporučenih temperatura tijekom pripreme određene hrane, jer se dobrom termičkom obradom (min. 78ºC) uništavaju štetne bakterije. Za uništenje spora klostridija potrebna termička obrada iznad 100° Ako spremate roštilj, pazite da je meso (posebice perad) dobro ispečeno i iznutra. Meso uz kost ne smije biti krvavo, sirovo.
  • da biste sačuvali što više vitamina i minerala, povrće kuhajte u što manje vode i što kraće vrijeme.
  • izbjegavajte pripremu hrane od kiselih namirnica u aluminijskom posuđu i alufoliji, zbog otpuštanja aluminija u hranu.
  • hranu servirajte odmah nakon termičke obrade i konzumirajte što je moguće prije.


Pohrana hrane

  • termički obrađenu hranu ne ostavljajte na sobnoj temperaturi dulje od dva sata i ne čuvajte je u hladnjaku dulje od dva dana.
  • hranu podgrijavajte samo jednom i to do ključanja.
  • zamrzavajte samo svježe oprane namirnice i svježe pripremljenu hranu na temperaturi ispod -180
  • po odmrzavanju, namirnice ne zamrzavajte ponovo.
  • Hranu držite izvan „opasne zone“ odnosno na temperaturi ispod 5°C ili iznad 60°C.

 

 

 

Savjeti za pravilnu pripremu hrane