Svjetski dan hepatitisa 2016. – stop hepatitisu B i C
Svjetski dan hepatitisa se svake godine u svijetu obilježava 28. srpnja. Cilj mu je podignuti svijest javnosti, osoba pod povećanim rizikom te zdravstvenih djelatnika i ukazati na javnozdravstveni značaj virusnih hepatitisa, prvenstveno virusnih hepatitisa B i C, s njima povezane rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja, uključivanja u skrb i liječenja te iskazivanja podrške oboljelima.
Ovogodišnji slogan i ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana hepatitisa 2016. g., „Informiraj se o hepatitisima, djeluj sada“ („Know hepatitis, act now“), sadržane su i u nacionalnoj kampanji u Hrvatskoj:
- Informirajte se o hepatitisu – jeste li u riziku?
Svatko može biti u riziku, a neke skupine izložene su većem riziku
- Informirajte se o hepatitisu – testirajte se
Procjenjuje se da 95 % osoba u svijetu koje žive s virusnim hepatitisom to ne znaju. S obzirom da infekcija često izaziva vrlo blage simptome ili ih uopće nema, testirajte se ako ste bili izloženi riziku.
- Informirajte se o hepatitisu – postoji liječenje
Preko 90 % osoba koje žive s hepatitisom C mogu biti potpuno izliječene u roku od 3-6 mjeseci, a odgovarajuće liječenje hepatitisa B i C može spriječiti razvoj komplikacija kronične bolesti jetre koje ugrožavaju život: ciroze i raka jetre.
Ove su godine aktivnosti u znaku nove Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016–2021. koju su usvojile zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni cilj strategije je eliminacija virusnih hepatitisa do 2030. godine, a uključuje i sljedeće globalne ciljeve, koje bi valjalo ostvariti do 2020. godine: smanjenje broja novih slučajeva hepatitisa B i C za 30 %, smanjenje smrtnosti za 10 %, povećanje postotka dijagnosticiranih slučajeva kroničnog hepatitisa s trenutačnih 5 % na 30 % te značajno unaprjeđenje prevencije i liječenja oboljelih od hepatitisa.
Virusni hepatitisi
Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E, koji mogu prouzročiti akutno ili kronično oboljenje. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju (postotak zaraženih), pri čemu tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.
Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“ tj. bolest „prljavih ruku“, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.
Bitno je skrenuti pažnju na viruse hepatitisa B i C, koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome. Ako se simptomi pojave to su slabost, umor, vrućica, gubitak teka, mučnina, povraćanje, žutica i drugi simptomi. Oba virusa, prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C javljaju se svuda u svijetu, a prevalencija uvelike varira od jedne zemljopisne regije do druge, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih regija.
U zemljama s niskom prevalencijom virusnih hepatitisa, uključujući Hrvatsku, glavni su put prijenosa nezaštićeni spolni odnosi sa zaraženom osobom i korištenje nesterilnih igala, šprica i ostalog pribora za injiciranje droga.
Epidemiologija hepatitisa B i C u Hrvatskoj i svijetu
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je virusom hepatitisa B zaraženo oko 240 milijuna ljudi, a virusom hepatitisa C oko 150 milijuna ljudi. U Europi od posljedica zaraze hepatitisom godišnje umire 1,4 milijuna ljudi; oko 13 milijuna ljudi ima kronični hepatitis B, a oko 15 milijuna ljudi kronični hepatitis C. Procjenjuje se da u svijetu 95 % ljudi s kroničnim hepatitisom ne zna da je zaraženo, a samo ih manji dio ima pristup liječenju. SZO procjenjuje da bi uz veću dostupnost liječenja sedam milijuna života moglo biti spašeno između 2015. i 2030. godine, i to uz znatne uštede.
Hrvatska je zemlja niske prevalencije (postotka zaraženih) virusnih hepatitisa B i C. Procjenjuje se da je prevalencija infekcije hepatitisom B i C u općoj populaciji Hrvatske oko 0,5 %. U skupinama s povećanim rizikom (osobe koje injektiraju droge, osobe koje imaju veći broj spolnih partnera ili spolno prenosive infekcije), prevalencija je viša nego u općoj populaciji.
Zadnjih se godina u Hrvatskoj godišnje bilježi oko 200 prijava novootkrivenih slučajeva hepatitisa C (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa C zajedno) te približno jednako toliko slučajeva hepatitisa B. Zahvaljujući sveobuhvatnoj prevenciji, vidljiv je trend smanjenja broja novih dijagnoza infekcija hepatitisom B i C.
Unatoč relativno povoljnoj epidemiološkoj situaciji virusnih hepatitisa, hepatitis B i C su javnozdravstveni prioritet, budući da se procjenjuje da je oko 25 000 osoba u Hrvatskoj zaraženo virusom hepatitisa B, a oko 40 000 osoba virusom hepatitisa C. S obzirom na ove procjene, potrebno je nastaviti unapređivati nacionalni odgovor na infekcije hepatitisom B i C u Hrvatskoj, posebno u populacijama izloženim većem riziku.
Savjeti za prevenciju zaraze hepatitisom B i C:
- Ne koristite psihoaktivna sredstva (droge), uključujući prekomjernu konzumaciju alkohola, jer oni utječu na sposobnost prosuđivanja i povećavaju vjerojatnost rizičnih ponašanja (opijenost smanjuje racionalnost, a slabi samokontrolu); tuđi i nesterilni pribor za injiciranje droga povećava rizik od zaraze hepatitisom B i C i HIV-om
- Ne upuštajte se u rane spolne odnose, jer oni donose rizike za zdravlje
- Ne upuštajte se u rizične spolne odnose (veći broj partnera, ne korištenje zaštite)
- Ne koristite tuđe predmete na kojima može biti krvi ili sukrvice (četkice za zube, britvice i sl.)
- Izbjegavajte tetoviranje i piercing u neadekvatnim (nesterilnim) uvjetima
- Ako ste bili u riziku, testirajte se radi rane dijagnoze, čime se poboljšava ishod liječenja
- Protiv hepatitisa B postoji zaštita cijepljenjem (u Hrvatskoj uvedeno od 1999. odnosno 2007. godine u nacionalni program cijepljenja)
NACIONALNA KAMPANJA „STOP HEPATITIS B i C“
Nacionalna kampanja „Stop hepatitisu B i C“ priključuje se globalnom obilježavanju Svjetskog dana hepatitisa 2016. godine (http://www.nohep.org/). U organizaciji nositelja kampanje, udruge HUHIV i partnera – zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva, diljem Hrvatske provode se brojne preventivne aktivnosti koje promiču odgovornost prema vlastitom zdravlju. Cilj kampanje je informirati i educirati javnost, osobe pod povećanim rizikom od zaraze i zdravstvene djelatnike o rizicima i načinima zaštite, testiranju i uključivanju u liječenje i skrb.
U Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” 28. srpnja održan je stručni simpozij posvećen virusnim hepatitisima. Simpozij je obradio sve aktualne teme iz područja virusnih hepatitisa, od epidemiologije i terapije novim antivirusnim lijekovima u Hrvatskoj do motivacije, edukacije i kvalitete života oboljelih. Istaknutu ulogu ove godine su imale udruge oboljelih pa je Simpozij otvoren predstavom “Lucijina priča” koja govori o rizicima i problemu mladih ljudi zaraženih hepatitisom C. Suorganizatori ovogodišnjeg Simpozija su Referentni centar Ministarstva zdravlja za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), European Liver Patients Association(ELPA), Udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa (HEPATOS) i Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV).
Više o hepatitisima i kampanji, uključujući edukativno -informativne materijale (plakat, letak, video spot) možete pronaći na ovoj poveznici: