Svjetski dan borbe protiv bjesno─çe

┬á28. rujna svake godine obilje┼żavamo Svjetski dana borbe protiv bjesno─çe zbog ukazivanja na va┼żno javnozdravstveno zna─Źenje ove jo┼í uvijek smrtonosne bolesti u mnogim zemljama ┼íirom svijeta.

Bjesno─ça (rabies ili lyssa) je smrtonosna virusna bolest sredi┼ínjeg ┼żiv─Źanog sustava divljih i doma─çih ┼żivotinja. Naj─Źe┼í─çe obolijevaju divlje ┼żivotinje, primarno lisice, zatim vukovi, ─Źagljevi, ┼íi┼ími┼íi, a rijetko mali glodavci. One u razli─Źitim dijelovima svijeta predstavljaju rezervoar virusa bjesno─çe i stalan su izvor zaraze za druge ┼żivotinje, odnosno ─Źovjeka, kao posljednju kariku u tom lancu. U doma─çih ┼żivotinja bjesno─ça se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom ┼żivotinjom. Na ljude se mo┼że prenijeti slu─Źajnim ugrizom zara┼żene divlje ili doma─çe ┼żivotinje.
Postoje tri oblika bjesno─çe, prvi je tzv. urbana koju uglavnom prenose psi, drugi je tzv. silvati─Źna koju ve─çinom prenose divlje ┼żivotinje, prvenstveno lisice i tre─çi oblik bjesno─çe prenose ┼íi┼ími┼íi.

Bjesno─ça je rasprostranjena na gotovo svim kontinentima, osim na Antartiku, u vi┼íe od 150 zemalja u kojima se ne provode neophodne mjere obveznog cijepljenja pasa. Prema podacima i procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, vi┼íe od 55000 ljudi u svijetu godi┼ínje oboli i umre od bjesno─çe, ve─çinom u Aziji i Africi, a stvaran broj oboljelih i umrlih mo┼że se samo procjenjivati. Oto─Źne zemlje kao ┼íto su Velika Britanija, Irska, Island, Australija, Novi Zeland i Japan smatrane su zemljama slobodnima od bjesno─çe, no taj su status izgubile zbog pojave bjesno─çe uzrokovane ugrizima ┼íi┼ími┼ía.

U Hrvatskoj je zadnji autohtoni slu─Źaj bjesno─çe u ─Źovjeka zabilje┼żen 1964. godine, a 1989. i 1995. godine zabilje┼żena su dva importirana slu─Źaja.
Na gotovo cijelom podru─Źju Republike Hrvatske, izuzev┼íi jadranske otoke, od 1977. godine neprekidno je prisutna silvati─Źna bjesno─ça ─Źiji je glavni rezervoar i prenosioc crvena lisica (Vulpes vulpes). U doma─çih se ┼żivotinja (psi, ma─Źke, goveda, konji, ovce i koze) javlja u slu─Źaju ugriza zara┼żene divlje ┼żivotinje. Najve─çi broj oboljelih ─Źine ma─Źke i psi zbog izravne izlo┼żenosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvori┼íta, parkove, lov, dnevna migracija) te nepo┼ítivanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa) od strane vlasnika.

Vjerojatnost ekspozicije ─Źovjeka virusu bjesno─çe izravno je povezan s blizinom inficiranih ┼żivotinja ljudskim naseljima. Zbog zajedni─Źkog su┼żivota sa ┼żivotinjama porast broja slu─Źajeva bjesno─çe u ma─Źaka i pasa prethodnih godina predstavlja zna─Źajnu i trajnu prijetnju zdravlju ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i ljudi koji su profesionalno ili na drugi na─Źin izlo┼żeni riziku kontakta s bijesnim ┼żivotinjama (npr. veterinari, lovci).

Glavne mjere prevencije su: cijepljenje pasa protiv bjesno─çe i oralna vakcinacija lisica protiv bjesno─çe. Godi┼ínjom uredbom, regulirano je pra─çenje i provo─Ĺenje programa za eradikaciju bjesno─çe. Uveden je tzv. Lyssacan program koji omogu─çuje registraciju pasa i njihovih vlasnika prilikom cijepljenja pasa protiv bjesno─çe te njihovog ─Źipiranja; a ujedno slu┼żi i kao provjera cjepnog statusa pasa nakon ugriza osoba. Cijepljenje pasa obavezno je za sve pse starije od 3 mjeseca. Ma─Źke ne podlije┼żu zakonskoj obvezi cijepljenja protiv bjesno─çe, ve─ç ovisi o odluci njihovih vlasnika.

U svrhu osiguravanja za┼ítite zdravlja ljudi i doma─çih ┼żivotinja od bjesno─çe, a radi suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara te postizanja statusa zemlje slobodne od te bolesti, Uprava veterinarstva Ministarstva poljoprivrede 2011. godine zapo─Źinje provedbu projekta Oralne vakcinacije lisica u Republici Hrvatskoj sredstvima iz IPA predpristupnog fonda EU. Provodi se dva puta godi┼ínje, u jesen i prolje─çe. Kontinuiranim pra─çenjem u─Źinka takve akcije te pretragama ┼żivotinja na virus bjesno─çe ustanovljen je trend pada pozitivnih izolata bjesno─çe, kako u lisica i ostalih divljih ┼żivotinja, tako i u doma─çih ┼żivotinja.

Nakon ugriza ┼żivotinje u gradu ili u prirodi, kao i nakon bilo kakvog kontakta sa ┼żivotinjom (u vidu ogrebotine i eventualnog kontakta sa zara┼żenom slinom) kod koje postoji sumnja na bjesno─çu potrebno je ┼íto je mogu─çe prije potra┼żiti lije─Źni─Źku pomo─ç.

Specifi─Źna medicinska za┼ítita nakon izlo┼żenosti bjesno─çi zove se postekspozicijska profilaksa i uklju─Źuje pasivnu imunizaciju imunoglobulinom i cijepljenje protiv bjesno─çe. Prvu dozu cjepiva i imunoglobulin treba primiti ┼íto je prije mogu─çe.

U Hrvatskoj se antirabi─Źne ambulante nalaze pri ┼żupanijskim zavodima za javno zdravstvo.