Zimske bolesti dišnih organa

zimske-bolesti-dišnog-sustava

Glavna terapija bolesti dišnog sustava

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera smanjuje se otpornost ljudskoga organizma na uzročnike bolesti i slabi imunitet.
Nepovoljne su zimske okolnosti koje pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što troši energiju. Manje snage ostane stoga za imune obrambene procese. Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultraljubičastih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. Zimi hrana sadrži premalo svježeg voća i povrća koji su izvori obrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.
Provođenje osobnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja obolijevanja. Na prvome je mjestu jačanje imuniteta. Preporučljive su svakodnevne šetnje na svježem zraku u trajanju 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i pročisti. Korisno je i zimsko sunčanje. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju konzumaciju svježeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Kihati i kašljati treba u rupčić, a ako se slučajno kihne u ruku, tada nije uputno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.

Bolesti koje se najčešće pojavljuju zimi jesu bolesti dišnog sustava, a mogu biti u rasponu od obične prehlade i hunjavice do gripe i upale pluća. Njihovi najčešći uzročnici su virusi, a simptomi povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, kašalj, grlobolja, kihanje, umor. U nekim se slučajevima obična prehlada može zakomplicirati bakterijskom upalom. To se može očekivati u osoba koje imaju česte upale uha ili sinusa i alergije, koje puše ili su često izložene dimu cigareta, ili imaju oslabljen imunološki sustav.

Budući da su u velikoj većini uzročnici bolesti virusi, antibiotici nam nisu korisni u liječenju. Osnovna je preporuka mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina, nosnih dekongestiva te sredstava za snižavanje temperature i protiv bolova. U slučaju da bolest traje predugo ili dođe do pogoršanja, neophodno je otići k liječniku da procijeni je li potrebna terapija antibioticima.